Krovni vrtovi mogu uštediti energiju. Kada govorimo o selu, najprimjenjiviji su na prerađivačkim objektima poput hladnjača, sušara, farmi, mljekara. Ali formiranje zelenog krova može značiti i svojevrsnu oazu za uživanje vlasnika i njihovih klijenata.
Zeleni krovovi nisu rezervirani samo za metropole, jer globalno zagrijavanje i ekstremne temperature ne razlikuju grad i selo. Za seosko područje zeleni krovovi su manje-više nepodobni zbog načina gradnje, jer klasična arhitektura stambenih objekata preporučuje krovove na dvije ili tri vode.
Međutim, često se u selima zidaju prerađivački i industrijski objekti, poput hladnjača, sušara ili farmi, koji imaju samo ploče, te su i najpogodniji za krovne vrtove, čija je uloga najmanje dvostruka - funkcionalna i estetska.
Zeleni krovovi se preporučuju prije svega kao dobri izolatori i zbog mogućnosti ublažavanja ekstremnih vremenskih uvjeta. Primjera radi, ljetnje temperature na standardnim krovovima mogu dostići i do 65 stupnjeva Celzijusa. Zeleni krovovi mogu ih ohladiti za čitavih 15, pa i 17 stupnjeva.
Kada se uspoređuje efikasnost zelenog krova, onda su odmah iza efekta drvoreda u gradovima. Na taj način zeleni krovovi smanjuju potrošnju energenata za rashlađivanje ili grijanje prostorija, jer su svojevrsni izolatori. Ovo je veoma važna stavka za prerađivače voća i povrća, koji taj trošak moraju ukalkulirati u finalnu cijenu svojih proizvoda.
Za formiranje zelenog krova važno je znati nekoliko osnovnih pravila i dobro uraditi drenažni sloj i izolaciju, kako šteta ne bi bila veća od koristi. Postoje tri tipa zelenih krovova.
Na ekstenzivnom zelenom krovu formira se lagana vegetacija koja zahtjeva minimalno održavanje i sastoji se od tri sloja: sloj koji omogućava rast vegetacije, sloj za filtriranje i drenažu. Između supstrata i drenažnog sloja postavlja se filter. Njegova uloga je zadržavanje finih čestica iz supstrata, te ste tako sigurni da će drenažni sustav dobro obavljati svoju funkciju.
Krovni vrt ekstenzivnog tipa s niskim raslinjem
Na ovoj vrsti zelenog krova sade se uglavnom sedumi. Debljina supstrata je oko šest centimetara, a karakterizira ga minimalno održavanje. Zahtjeva, naravno, redovno pljevljenje korova i gnojidbu supstrata, ali samo dok vegetacija ne prekrije površinu krova. Poslije toga, ekstenzivni krov dovoljno je održavati dva puta godišnje - u proljeće i jesen.
Ova vrsta zelenog krova podrazumijeva sadnju biljaka čija visina se kreće od 25 do 50 centimetara, uglavnom iz porodice seduma srednjeg rasta i trske. Dubina sloja supstrata je oko 20 centimetara. Održavanje je kombinacija ekstenzivnog i intenzivnog tipa zelenog krova i uglavnom je to dva do tri puta godišnje brige o biljkama.
Intenzivni tip krovnog vrta je kao bilo koja druga zelena površina u prirodi. Zahtjevniji su za izgradnju i za održavanje, ali zato daju i efekt uživanja. Na ovaj tip zelenog krova sadi se raslinje od pola metra, do čak četiri metra, a formiraju se i travnjaci. Dubina zemlje je oko 50 centimetara. Kada je vegetacijski sloj dovoljno dubok, kao u ovom slučaju, uvjeti za rast biljaka na krovu su podjednako dobri kao da su u prirodnom staništu. Tako je moguće formirati čitav mali park, a ako je površina dovoljno velika, to može biti idealno mjesto za odmor. Održavanje biljaka je potpuno isto kao da one rastu u parku, pljevljenje, gnojidba, zalijevanje.
Žardinjere na ravnom krovu
Oni koji su ipak nepovjerljivi prema zelenim krovovima i boje se prokišnjavanja, curenja ili vlage, jednostavno mogu na svom ravnom krovu formirati vrtove u žardinjerama i skoro podjednako, kao i ostali uživati na krovu sela.
Foto: Magdalena Nenković
Autorica
