Na farmi se proizvodi hrana koja se kasnije prodaje lokalnim stanovnicima i restoranima. Od cveća i začinskog bilja prave vence, sapune, ulja i kreme, a od voća i povrća - džemove i sokove.
Paul Li, lokalni poljoprivrednik i bivši profesor na Univerzitetu Santa Kruz u Kaliforniji, osnovao je projekt "Homeless Garden", što u prevodu znači Bašta za beskućnike.
Na ovu je ideju došao nakon što je proveo noć u jednom od prihvatilišta u Santa Kruzu i shvatio da su beskućnici većinom osobe koje su ostale bez imovine zbog zavisnosti od droge i alkohola, ali je bilo dosta i onih koji jednostavno nisu imali sreće u životu. Ono što ga je najviše rastužilo je i to što su neki od njih bili mladi ljudi koji su želeli da upišu fakultet, piše modernfarmer.
Na Paulovoj farmi se proizvodi hrana koju prodaju lokalnim sugrađanima i restoranima. Od cveća i začinskog bilja prave vence, sapune, ulja i kreme, a od voća i povrća džemove i sokove. Trenutno poseduju tri, a cilj im je uz pomoć države da prošire na devet hektara imanje, što bi im omogućilo veću zaposlenost, a onda i veći broj spašenih ljudi sa ulica.
"Ljudi nam dolaze s velikim traumama koje su prošli tokom života. Ovde im pružamo sigurnost i utočište, ali i neku vrstu egzistencije. Drago nam je kada vidimo da se veliki broj naših zaposlenih spasio i da više ne prose i ne spavaju na ulicama, a pogotovo nam je drago zbog svih onih koje smo spasili od neke vrste zavisnosti“, rekla je Ela Fleming, upravnica Bašte za beskućnike.
Pozvali frizere, konobare i sve nezaposlene da posao nađu u poljoprivredi
Fleming dodaje da zna da neće svi njihovi polaznici postati poljoprivrednici, ali veštine koje nauče na terenu daće im solidne temelje.
"Probudio sam se u svom kombiju koji mi je bio kuća i pomislio da ne mogu više to da činim jer ću umreti", rekao je Majkl Lafon, jedan od polaznika projekta, a koji se osam godina borio s zavisnošću od kristalnog meta zbog čega je ostao bez kuće. U narodnoj kuhinji u kojoj je volontirao čuo je za projekt i odlučio je da se prijavi, a nakon godinu i po dana, koliko je na kraju ostao na farmi, uspeo je da se zaposli i pronađe stalni smeštaj. Završio je i fakultet, te stekao diplomu za hortikulturu.
Do svoje penzije radio je kao upravnik 48 stambenih objekata. Sada je, kako kaže, 'u srećnoj penziji' i drago mu je što se prijavio, jer mu je to spasilo život.
Projekt se još uvek razvija i svake godine proširuje s nekom idejom. Trenutno svaki učesnik koji se prijavi može da participira godinu dana. Polaznici sami odlučuju u kojoj grani poljoprivrede žele da rade, hoće li uzgajati voće, povrće, cveće ili začinsko bilje. Nedeljno na farmi rade oko 20 sati za šta budu plaćeni.
Tagovi
Autorka