Svježi listovi imaju antibakterijska i antiseptička svojstva te se mogu koristiti u liječenju infekcija. Može se primjenjivati lokalno dok direktno stavljanje listova bosiljka na rane spriječava bakterijske infekcije.
Nalazimo se u razdoblju kad ubiremo plodove svog predanog rada i još uvijek ih možemo koristiti u svježem stanju. No, mnoge od uzgajanih biljaka mogu se koristiti i zimi, ali ih treba pravilno pripremiti i skladištiti.
Ovih dana pripremam sok od bosiljka i mente kojeg sam malo uzgojila u teglicama na balkonu, ali opojni miris ove dvije ljekovite vrste želim osjetiti tijekom jeseni i zime pa sam se odlučila na pripremu čaja i soka.
Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) je jednogodišnja, vrlo aromatična biljka, ovalnih uglavnom zelenih listova, ali se često uzgaja i s onima u crvenoj boji. Ima četvrtastu stabljiku, čija se visina kreće između 30 do 50 cm. Cvjetovi su sitni, bijele boje, rjeđe ljubičasti i privlače mnogo pčele. Riječ "bosiljak" dolazi od grčke riječi basilikon što znači kraljevski i odražava poštovanje drevnih kultura prema ovoj biljci. Prvi pisani tragovi o njemu nalaze se u Egiptu i to prije četiri tisućljeća. Postoji oko 150 različitih vrsta i sve imaju specifičan izgled i okus. Raste u raznim dijelovima svijeta, a prvo je uzgojen u Indiji.
Nije zahtjevan tako da se može uzgajati u teglicama na balkonu, kako bi domaćice u kuhinji imale uvijek svjež začin. Bosiljak se i najčešće uzgaja u kućnim uvjetima.
Ima jako antioksidativno djelovanje. Antioksidansi štite organizam od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, spriječavaju starenje stanica i nastanak nekoliko vrsta raka. Štiti srce i krvne žile, a preventivno djeluje na astmu.
Bosiljak sadrži dosta vitamina B6, A, C i magnezija. Magnezij jača srčani mišić i sprječava pojavu infarkta.
Svježi listovi imaju antibakterijska i antiseptička svojstva te se mogu primjenjivati u liječenju infekcija. Može se koristiti lokalno dok direktno stavljanje listova bosiljka na rane, spriječava bakterijske infekcije.
Njegove ljekovite osobine su :
Njegova upotreba u kulinarstvu je višestruka, a nabrojat ćemo samo neke.
U pripremanju hrane, naročito u mediteranskoj kuhinji dosta se koristi kao dodatak jelima, a kao i većinu začina najbolje ga je dodavati na kraju kuhanja i to u svježem stanju jer ima intenzivniji okus. U kombinaciji s drugim sastojcima prave se razni umaci, zatim pri pripremanju tjestenina, riže, salata, sireva, mesa, ribe, marinada i brojnih drugih jela.
Često se koristi i kao dekorativna biljka u restoranima i kafićima, naročito u posljednje vrijeme kad se pridaje više pažnje dekoriranju hrane.
Također, od njega se može pripremiti ledeni desert u kombinaciji s limunom.
Da bismo bosiljak imali svjež tijekom zime možemo ga sačuvati i na veoma zanimljiv način tako što ćemo ga sitno narezati i ravnomjerno rasporediti u posudu za led, preliti vodom i staviti u zamrzivač. Tijekom pripreme jela za vrijeme zime dodati takvu kocku leda. Na ovaj način ne gubi aromu niti eterična ulja.
Čaj od bosiljka možemo pripremati i od svježih ili od suhih listova i on ima ljekovito djelovanje. Priprema se tako što narezane svježe listove prelijemo vrućom vodom, ostavimo da odstoji osam minuta, procjedimo i čaj je spreman za konzumiranje.
Postoji mnogo recepata i o pripremi sokova od bosiljka. A ja sam se odlučila za ovaj:
U posudu dodati jednu litru vode i 400 gr šećera, a kada voda prokuha i šećer se otopi dodati četiri žlice nasjeckanog bosiljka. Kuhati još 10 minuta, nakon toga ostaviti da se ohladi, zatim procijediti i dodati sok od 1 ili 2 limuna i sipati u boce.
Tagovi
Autorica