Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hvatanje zmija
  • 26.05.2020. 12:00
  • Pčinjski okrug, Vladičin Han

Vladica Stanković dugo godina sa zmijama na TI?

Vladica Stanković jedini se u Pčinjskom okrugu bavi hvatanjem zmija i zato je leti veoma tražen od ljudi koji imaju problem sa njima. Ovakvih i sličnih intervencija je bilo mnogo u njegovoj karijeri i on nikada nije došao u iskušenje da ubije zmiju koju je uhvatio pa čak i kada se radilo o otrovnici.

Foto: Vladica Stanković
  • 2.558
  • 633
  • 0

Uprkos tome što ove godine izdašno majsko sunce nije dobrano ugrejalo plodnu moravsku ravnicu u opštini Vladičin Han, gmizavci su izašli iz hibernacije tako da se jedan već u potrazi za hranom i toplotom neopaženo uvukao i ugnezdio u jednu od tamošnjih prodavnica. Neočekivanog mušteriju primetio je vlasnik prodavnice kada je hteo da zatvori radnju. U pomoć odmah je pozvao svog sugrađanina Vladicu Stankovića, predsednika Udruženja za zaštitu gmizavaca i životne sredine "Poskok".

Na ovakve pozive Vladica se odmah odaziva. Tako je uradio i ovoga puta i zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu koje ima u hvatanju zmija vrlo brzo je iz prodavnice izvukao neotrovnog smuka dugačkog metar i po, a koji se udobno smestio između kablova motora frižidera gde mu je očigledno, bilo toplo.

Arsenije Hadži Basur je neustrašivi lovac na zmije i stršljene

Ovaj neobičan hobi kojim se Vladica bavi punih 15 godina učinio je da se on u svakodnevnom životu razlikuje od običnih ljudi. Ovo i ne treba da čudi, jer je on za razliku od njih sa zmijama na "ti", što mu je omogućilo da ih hvata golim rukama. Njihovu ćud je gotovo do tančina proučio iz literature i to koristi u akcijama kada ih hvata. Sam je napravio hvataljke i sebi olakšao posao u 'lovu' na otrovnice.

Iz bunara, autobusa, žičanih armatura - Vladica zmije hvata

On se jedini u Pčinjskom okrugu bavi hvatanjem zmija i zato je leti veoma tražen od ljudi koji imaju problem sa njima. Proteklih godina stigao je da se odazove na svaki poziv. Bio je i na Koridoru 10 kod Mominog kamena da uhvati opasnog poskoka koji se ugnezdio u žičanoj armaturi i onemogućio radnicima da rade svoj posao. Uspešan je bio i u hvatanju smuka od dva metra u autobusu "Niš - ekspresa" koji je isprepadao putnike.

Dok drugi strahuju, on bez problema hvata zmije

Sedam neotrovnih stepskih smukova izvadio je iz bunara porodice Miljković u selu Bigla kod Vladičinog Hana. Većina je bila dugačka i do dva metra tako da im niko i kada ih je Vladica izvadio nije smeo da priđe blizu. Ni za pedalj se nisu pomerili bliže i kada ih je uredno složio oko ruke.

Bio je svojevremeno od pomoći i noćnom čuvaru Komunalnog preduzeća "Komrad" u Vranju kada mu se zmija dugačka od dva metra, u stražarskoj kućici, uspuzala na rame. Ovaj čovek ju je sklonio sa ramena misleći da se radi o bubašvabi. Međutim, kada se ona teško stropoštala na pod pored peći, shvatio je da ovde nije reč o bubašvabi. Ovo pogotovo kada je upalio svetlo i na podu ugledao zmiju. Smirio se tek kada se pojavio Vladica koji mu je saopštio da zmija ne pripada otrovnicama.

Zmije ne treba ubijati!

Ovakvih i sličnih intervencija je bilo mnogo u njegovoj karijeri i on nikada nije došao u iskušenje da ubije zmiju koju je uhvatio pa čak i kada se radilo o otrovnici.

"Zmije nikada prve ne napadaju. One čoveku uvek daju do znanja da se nalaze u njihovoj blizini. Ne treba ih ubijati jer zauzimaju značajno mesto u prirodi baš zbog toga što tamane glodare i druge štetočine koji se veoma brzo razmnožavaju", stavlja do znanja Vladica.

Specijalna tehnika hvatanja

Kada ima slobodnog vremena on obavezno ode na neko mesto za koje zna da je prirodno stanište zmija da vežba hvatanje.

"Sve zmije koje ulovim odmah pustim na slobodu. Kada se na ovako pustim mestima nađem sam sa njima, oči u oči, čini mi se da ih bolje poznajem. Sve ono što na ovakvim mestima naučim obavezno primenim u mojim intervencijama. U tim slučajevima zmijama uvek priđem kao prijatelj i one to osete. Obavezno pogledam i da li se radi o otrovnici i pratim na koji način se ona kreće. A kada utvrdim sve što me zanima skoncentrišem se na hvatanje. To činim bez naglih pokreta koji mogu da uplaše zmiju i aktiviraju odbrambeni mehanizam da krene u napad."

Prijedorčanka Mira Latinović golim rukama sklanja zmije s gradske plaže

Ovaj čovek koga mnogi u šali zovu i 'kraljem zmija' se sa posebnom pažnjom odnosi prema otrovnicama. U Pčinjskom okrugu od otrovnica mogu se naći poskok i šarka, a Dolina Pčinje koja se nalazi u blizini manastira Svetog Prohora Pčinjskog prirodno je stanište prugastog smuka i šilje, jedinstvenih vrsta zmija u Srbiji.

Dok čeka poziv za hvatanje zmija, mesi testo za mantije

Kada nije na ovakvim intervencijama, u slobodno vreme Vladica provodi vreme u kuhinji. Kulinarstvo je njegova velika ljubav i on se njoj predaje u potpunosti kad god se nađe pored šporeta. Posebno je ponosan na umeće mešenja bureka. Ovu veštinu savladao je u tazbini, gde se majstorstvo buregdžijskog zanata prenosi sa kolena na koleno. Pravi je majstor i u pravljenju pazarskih mantija na čemu bi mu pozavideli i sami žitelji Novog Pazara.

Vladica je i odličan kuvar!

Izuzetno je vešt i sa mesom tako da je od pre nekoliko godina sam počeo da pravi vojvođanske specijalitete kao što su kulen, konjska i sremska kobasica, a pored njih i pirotsku peglanu kobasicu. On dimi i suši kobasice iako to nije uobičajeno za jug Srbije gde se u velikim količinama troši suvo meso i prženica.

"Ove specijalitete pravim isključivo za svoju porodicu i prijatelje. Kada moja porodica potroši suvo meso i prženicu koju smo spremili u jesen, mi odmah pređemo na kulen i vojvođanske kobasice koje u slast pojedemo sa prijateljima", kaže uz širok osmeh Vladica.


Tagovi

Zmije Gmizavci Hvatanje zmija Vladica Stanković Poskok Smuk Glodari Pirotska peglana kobasica Vojvođanski kulen Mantije


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.