Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gljivarstvo
  • 02.11.2019. 12:00
  • Šumadijski okrug, Kragujevac

Vladan Živković: Gljive nestaju, ali ne i entuzijazam

Srbija ima problem sa nestajanjem gljiva, ali i pored toga berači dobijaju nisku cenu od otkupljivača.

Foto: Vladan Živković
  • 356
  • 27
  • 0

Geografski položaj Srbije je nešto najbolje čime možemo da se pohvalimo svetu, a on nam donosi i veliki potencijal za gljivarstvo. Ono može da vam bude hobi, zanimacija, ali i dobar izvor prihoda ukoliko se odlučite za plasiranje gljiva na domaće ili čak inostrano tržište. 

O gljivama smo razgovarali sa članom Nadzornog odbora Gljivarskog udruženja "Šumadija" iz Kragujevca, Vladanom Živkovićem, inače diplomiranim inženjerom mašinstva koji se odlučio za ovaj zanimljiv hobi. 

"Gljive su veoma važna karika u prirodi, imaju veliku ulogu u razgradnji materije. Da nije gljiva, pitanje je da li bismo mogli da hodamo po našim šumama. Korisne su i jestive i nejestive, uvek se savetuje svima koji nisu u svetu gljiva da ne uništavaju gljive, da ih ne šutiraju, pa čak i kada znaju da je otrovna," počeo je Vlada svoju priču. 

Berači u Srbiji slabo plaćeni

Gljive koje su najpopularnije od jestivih kod nas su vrganji i lisičarke, posebno jer su komercijalizovane. Ipak, Vladan napominje da je cena koju otkupljivači plaćaju beračima veoma niska.

"U našem slučaju, cena gljiva je veoma niska. Za razliku od nas, na svetskom tržištu je drugačija priča, gljive su jako skupe i cenjene. Po nekom mom saznanju, otkupljivači plaćaju beračima 200-300 dinara po kilogramu. Na zapadu, na njihovoj trpezi se prodaju i do 40-50 evra po kilogramu," rekao je naš sagovornik. 

Gljive su veoma važna karika u prirodi, imaju veliku ulogu u razgradnji materije

Nestajanje gljiva zahvaljujući klimatskim promenama i nekontrolisanoj berbi

Poslednjih godina imamo sve veći problem sa nestajanjem gljiva. Problem mogu da naprave berači koji nekontrolisano ubiraju plodove, ali i sušni periodi u toku godine kojih je sve više. 

Postoji zakon o zaštiti, ali još uvek se to ne kontroliše. Kontrola iziskuje troškove. Ima dosta nekontrolisanog branja, na planinskim područjima se beru gljive za komercijalne svrhe, za prodaju, konkretno mislim na Kopaonik, Goč... To je postalo malo veći biznis za određenu grupu ljudi," ističe Vladan i dodaje: "Mi već imamo problem nestajanja gljiva. To je nekontrolisana berba podržana u zadnjih nekoliko godina i lošim vremenskim uslovima. Sve to utiče na njihovo uništavanje. Suše donose manji rod. Ova godina je bila jako sušna, 2014. godina je bila odlična zahvaljujući kišnoj godini. Od tada su sušna leta učinila svoje i nema mnogo gljiva za izvozne poslove."

Proizvodne mogućnosti itekako postoje

Mnoge interesuju tartufi i mogućnost njihovog gajenja, a iskusni gljivar koji se krije u Vladanu kaže da je to moguće raditi, ali da je potrebno dosta truda i rada da se postigne dobar rezultat. Pored toga, ističe da u Šumadiji nema mnogo uzgajivača ove vrste gljiva. 

Od pripitomljenih gljiva se proizvode bukovače i šampinjoni. Ostale šumske gljive se ne mogu pripitomiti. Tartufi mogu da se gaje, postoje određene destinacije gde se oni gaje. To je dugotrajan i težak posao da bi sve bilo kako treba. Nema ih mnogo, ali postoje gajilišta. Tartuf traži lesku, ali uspeva i u hrastovoj šumi po Šumadiji. Postoje ljudi koji imaju specijalne pse za otkrivanje tartufa i crnih i belih. Obučena svinja je takođe dobra za pronalaženje tartufa, samo što je kod nje mana kada ga pronađe, ona ga i pojede," kaže Vladan. 

Članovi gljivarskog društva "Šumadija"

Gljivarsko društvo "Šumadija" okuplja entuzijaste 

Gljivarsko društvo "Šumadija" okuplja entuzijaste.Vladan napominje da su vrata otvorena svima koji žele da se bave gljivarstvom i koje interesuje da saznaju nešto više o gljivama. 

"Imamo aktivnih 20-ak članova.Najmlađi članovi su studenti, a najstarija je učiteljica u penziji Lepa iz Grošnice koja ima 82. Na tim sastancima se donose gljive koje se uberu za vikend. Često se organizuju grupni izlasci na teren. U zimskom periodu se organizuju predavanja, imamo nekoliko predavača. To su naši ljudi iz Kragujevca, profesro dr Nebojša Lukić i Nenad Milosavljević. Oni su najbolji poznavaoci gljiva na ovim prostorima. Društvo se obrazuje ne samo iskustveno, nego i čitanjem literature. Imamo svoju literaturu koja je dostupna ne samo članovima, nego i svima koji žele da čitaju. Uvek su sastanci otvoreni za one koje žele da saznaju nešto, nije moranje da budu članovi društva. Svaki ponedeljak u 19 sati uveče u MZ Vašarište, otvorena su vrata za sve one koji žele da dođu i da čuju nešto novo," kaže Vladan. 

Na izložbama gljiva i do 360 vrsta 

Ove godine je organizovana 19. po redu izložba gljiva.

"To su jako posećene izložbe i dosta profesionalno urađene zahvaljujući grupi entuzijasta. Imali smo 2014. godine preko 360 vrsta izloženih gljiva. Ove godine je bilo 220 vrsta što nije za potcenjivanje. Učestvovalo je 15-20 gljivara članova društva, oni se razastru po ovom delu Srbije i za dva dana se pripreme gljive za izložbu. Beru se ne samo po Šumadiji, nego i po Kopaoniku, Goču, Goliji... Kada su sušne sezone, onda je uglavnom preko 1.000 metara moguće pronaći veći broj vrsta," rekao je on. 

Već ste dobili želju da potražite gljive? Možda je najbolje da odete na Kopaonik, to je savet koji će vam dati naš sagovornik. 

Kopaonik je planina koju najviše poznajem. I kada nigde nema gljiva, tamo ćete ih sigurno pronaći. Ljudi uglavnom beru vrganje, pošto je komercijalizovan, a ove ostale vrste ne diraju. Na Kopaoniku možete naći više vrsta jestivih gljiva za dobar obrok, ispržiti, spremiti i uživati u jelu. U gljivama se uživa, njih ne treba jesti previše jer su veoma teže za varenje. Savetuje se gljivarima da uberu onoliko koliko im je dovoljno za sebe. Neke vrste mogu da se suše kao što su vrganji, mogu da se mariniraju, da se ostavljaju kao zimnica, ali najlepše su kad su sveže," rekao je Vladan. 

Druženja uz gulašijade 

Gulašijade 

Jedan od razloga poziva da posetite sastanak ovog društva ili da se učlanite u njega pored edukacije, jesu i druženja uz gulašijade koje se često organizuju. 

Mi u društvu imamo dobre kuvare, organizujemo nekoliko puta godišnje gulašijadu od gljiva. Uglavnom su to lisičarke i vrganji, one su dodatak junećem mesu i ostalim začinima. Pomenuo bih našeg člana Ljubu, on je jedan od najiskusnijih u društvu što se tiče pripreme, a izdvojio bih i Sašu Jeličića koji je veoma dobar. Od onih jestivih gljiva koje su pretekle sa zadnje izložbe, mi smo pripremili u Lužnicama gulaš i napravili jedan dobar ručak za članove i prijatelje društva," kaže Vladan. 


Tagovi

Gljive Vrganj Lisičarka Gljivarsko društvo Šumadija Izložba gljiva Tartufi Vladan Živković


Autor

Aleksandar Obrenović

Više [+]

Aleksandar Obrenović, diplomirani ekonomista. Ima veliko interesovanje za poljoprivredu. Životni cilj - obići što više zemalja sa svojom suprugom Milenom i baviti se jednog dana seoskim turizmom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P