Vjetrozaštitni pojasevi se mogu podići ovisno od lokaliteta i tipa zemljišta od sljedećih biljnih vrsta: javor, lipa, jasen, topola, dud, bagrem, breza, lijeska i drugih
Naši stari su i u ono vrijeme znali ulogu i prednosti sađenja drveća s bujnim krošnjama, nekad odvajajući svoje parcele od tuđih, a nekad samo radi hladovine jer su se mnogi radovi u polju obavljali mehanički. Znali su da ono čuva vlagu zemljišta te štiti usjev od jakog vjetra.
Zatim je nastupilo doba intenzivne proizvodnje kad se težilo da se zemljišne table objedine i vodilo računa o okrupnjivanju parcela te su se mnogi vjetrozaštitni pojasevi uklanjali. No, što su to i čemu služe ovi pojasevi?
Vjetrozaštitni pojasevi se mogu podići ovisno od lokaliteta i tipa zemljišta od sljedećih biljnih vrsta: javor, lipa, jasen, topola, duda, bagrema, breze, lijeske i druge, te od pojedinih crnogoričnih vrsta. Dakle, od onih drvenastih kultura koje imaju bujnu i visoku krošnju. Naročito bi ovim pojasevima trebalo pribjegavati na velikim parcelama u ravničarskim krajevima jer se, prema meteorološkim podacima, zadnjih godina upravo na takvim područjima bilježi sve više vremenskih nepogoda s jakim naletom vjetra, koji je ovdje izraženiji nego u brdovitim predjelima.
Pri podizanju pojasa potrebno je voditi računa o reljefu te brzini i pravcu vjetrova. Štete od čestih vjetrova se ogledaju u smanjenju vlažnosti zemljišta uslijed evapotranspiracije (atmosfersko isparavanje vode) i transpiracije biljaka (isparavanje vode iz biljke s površine lista ili stabla), a manje se odnose na gubitke u kvaliteti zemljišta.
Kako se klima mijenja, sve češće se bilježi toplo vrijeme u zimskim mjesecima (uzeti u obzir veljaču i ožujak), te uslijed sunčevog zračenja, izostanka padalina i jakog vjetra, dolazi do znatnog isparavanja vode iz zemljišta. Zatim, ako se izostavi zatvaranje zimske brazde, štete i gubitak vlage su još veće.
Da rezimiramo, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva ima višestruk značaj i ogleda se u sljedećem:
Formiranje vjetrozaštitnih pojaseva poseban značaj ima u voćarstvu i o tome treba voditi računa pri samom sađenju i podizanju novog voćnjaka ili plantaže. Također, oni imaju i negativnu stranu, uslijed kišovitih i hladnijih proizvodnih godina stvara se sjena što nije pogodno za one kulture koje ne podnese zasjenu, biljke koje se nalaze uz sam pojas slabije rastu i razvijaju se.
Treba voditi računa o tipu zemljišta i na osnovi toga pristupiti sadnji određenih drvenastih stabala pri podizanju vjetrozaštitnog pojasa.
Tagovi
Autorica