U Čigoču, prvom europskom selu roda, više je roda nego stanovnika!

U Čigoču, europskom selu roda na području Parka prirode Lonjsko polje u blizini Siska, održana je tradicionalna manifestacija Dan roda s bogatim kulturnim, rekreativnim, zabavnim i gastronomskim sadržajima.

"Selo Čigoč je prvo europsko selo roda, proglašeno je 1994. i svake godine u ovom ljetnom periodu, krajem lipnja, slavimo "Štrokovo“ (štrok je u ovom dijelu Posavine naziv za mušku rodu). Ovdje je izuzetno povoljan prostor za obitavanje roda u suživotu su sa ljudima, imaju izobilje hrane, životni uvjeti su im idealni, pa je i plodnost  izuzetno velika“, upoznaje nas Davor Anzel, voditelj Infocentra Čigoč koji djeluje u sklopu Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje i dodaje da u tom selu ima više bijelih roda nego stanovnika.

U Čigoču 73 mlade rode u 23 gnijezda

To nam je potvrdila i njegova kolegica Valerija Hima, stručna voditeljica u Parku prirode Lonjsko polje: „Ove godine na području Parka prirode Lonjsko polje evidentirali smo 95 aktivnih gnijezda, jedno manje nego prošle godine. Ono što izdvaja ovu godinu od prošlih je velika uspješnost gniježđenja. Imamo čak 11 gnijezda sa po pet mladih roda, što je jako dobro i u prosjeku za cijeli Park prirode imamo 3 mladunca po gnijezdu.

U samom selu Čigoču imamo 23 aktivna gnijezda i u njima 73 mlade rode, u četiri gnijezda po 5 mladih“, zadovoljna je stanjem Valerija Hima. Upozorava kako stabilnost gnijezda narušavaju olujna nevremena sa puno kiše, uznemiravanje od drugih parova roda, smanjenje aktivnosti ljudi u ruralnom području, zarastanje livada i pašnjaka. To sve utječe i na postupno smanjenje broja roda na tom dijelu Posavine.

U sklopu obilježavanja Dana roda u Čigoču predstavnici Centra za rehabilitaciju životinja koji djeluje u sklopu Udruge za zbrinjavanje divljih životinja AWAP iz Zaprešića pustili su u prirodu četiri rehabilitirane rode.

Najčešće stradaju mlade ptice

"Ove su rode od prošle godine. Sve životinje koje preuzimamo u jesen ne puštamo preko zime jer su tada za njih izrazito nepovoljni uvjeti. U prirodu ih počinjemo vraćati  u travnju sljedeće godine, nadajući se da će se tada bolje snaći. Ove koje smo danas pustili trebale bi se snaći, one samostalno jedu, bile su u letnici dimenzija 12x12 metara visoka 7 metara i u njima su vježbale letenje. Treba im sada malo vremena da se priviknu samostalnom životu u prirodi. Neke odmah odlično odlete, neke više hodaju. Što se Čigoča tiče, rendžeri Parka prirode Lonjsko polje prate ih neko vrijeme, da vidimo jesu li se stvarno aklimatizirale“, kaže veterinarka Ingeborg Bata, predsjednica Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP.

Palo gnijezdo i ubilo dvije mlade rode

Dodaje da njihov Centar zbrinjava sve vrste divljih životinja: ptice, gmazove i sisavce, ali 70 posto tih životinja su divlje ptice, najčešće rodarice, ili grabljivice. Među njima je najviše  mladunaca koji ispadnu iz gnijezda, ili ih je netko napao, a odrasle životinje imaju ozbljne povrede: propucavanje, slomljena krila, a vrlo česti te životinje stradaju od prometnih vozila.

Mladi upoznaju život obitelji bijelih roda

Dio šestodnevnog boravka u Parku prirode Lonjsko polje rodama su posvetili i mladi fotografi, učenici Osnovne škole "Antun Nemčić Gostovinski“ iz Koprivnice.

"U selu Krapju u Lonjskom polju Hrvatski fotosavez ima tradicijsku kuću u kojoj često organiziramo fotoradionice, a jedna je za ove učenike iz Koprivnice.
Danas smo se posebno posvetili rodama, mladi su se likovno izražavali pravljenjem suvenira i zadovoljni smo kako oni doživljavaju Čigoč, kao i cijelo Lonjsko polje koje nas okružuje. Ovdje nije važno samo odraditi dobru fotografiju, važno je upoznati život obitelji roda, vidjeti kako se hrane, kako se tuširaju i sve drugo što se događa u obitelji tih lijepih ptica, a onda posegnuti za fotoaparatom i to zabilježiti“, kaže Zlata Medak, voditeljica Programa  rada sa mladima Hrvatskog fotosaveza.

U Čigoču više roda nego stanovnika

Nažalost, i europsko selo roda Čigoč doživljava sudbinu mnogih drugih u Hrvatskoj. Opustjelo je, trenutačno u njemu živi samo sedamdesetak stanovnika, a roda je stotinjak (u selu su 74 kuće, ali ih je dosta prazno). Nekada je sve vrvjelo od života:

"Prema prvom popisu stanovništva u Čigoču negdje sedamdesetih godina 19. stoljeća u tom selu u 27 kuća živjelo je čak 315 stanovnika. Neke obiitelji brojale su i po 25 članova. Budući da su to uglavnom bile siromašne obitelji s puno djece, nisu imale novca za plaćanje poreze (a plaćao se po dimnjaku na kući), Čigočani su se dovijali na razne načine s tim porezima - ne gradeći dimnjake na kućama!“, kaže Davor Anzel.  

Ivo Žinić, župan Sisačko-moslavačke županije pohvalio je organizatore Dana roda i istaknuo da upravo zajednički moraju poraditi na tome kako bi se što više promovirale ljepote tog dijela Hrvatske, ali i stvorili uvjeti za ponovno oživljavanje tog dijela Posavine, odnosno naselja u Parku prirode Lonjsko polje.
„Mi koji tu živimo često ne vidimo sve te ljepote prirode koje pruža Lonjsko polje, pa i ljudi koji borave u tom selu to ne primjećuju. Ali mnogi koji dolaze sa raznih strana svijeta, pa i danas na ovoj manifestaciji imali smo nekoliko turista iz Australije i Amerike, svjesni su vrijednosti tih prirodnih ljepota. Zato ćemo učiniti još veći napor da Lonjsko polje postane mjesto gdje će dolaziti turisti, ali i mjesto gdje će se moći živjeti“, rekao je župan Žinić.

Naglasio je da domaći ljudi koji ondje obitavaju moraju moći živjeti od proizvodnje hrane, od usluga za turiste, a time pripomoći razvoju ovog kraja. U tome će im, kako je obećao, raznim projektima pomoći i Županija i država. S povratkom stanovništva i oživljavanjem sela, što je, barem za sada, vrlo upitno, možda bi se u Čigoč vratilo više roda, jer one su oduvijek bile u suživotu s ljudima.

Što je s rodama iz Dragalića?

Prošli tjedan pisali smo o rodama koje su stradale u Dragaliću ispred obiteljske kuće Ljubice i Ivana Hile. Drugi dan nakon pada gnijezda djelatnici novogradiškog pogona HEP-a postavili su čvrstu metalnu platformu na električni stup i vratili dio gnijezda na nju, a predstavnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije isti dan odvezli su 2 preživjele mlade rode  u Centar za zbrinjavanje zaštićenih životinja u Ruščici obitelji Milec gdje su dobile novi dom.

Roditeljski par stradalih roda nije se do sada vratio u obnovljeno gnijezdo. Ljubica kaže da ih povremeno ih viđaju na okolnim krovovima i drugim kućama u mjestu. Nadaju se da će se vratiti sljedeće godine.