Trnovit put Philipa Klobučara do pokretanja proizvodnje organskog komposta

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja negativno utječe na okoliš kao i loše zbrinjavanje otpada koje dovodi do njegovog gomilanja. Kako je moguće spriječiti narušavanje stabilnosti ekosustava i degradaciju tla?

Jedan od načina je kompostiranje - aerobni proces razlaganja biljnog materijala u svrhu stvaranja visokovrijednog mikrobiološki aktivnog komposta namijenjenog ekološkoj poljoprivredi.

Vrt bez kopanja

"Prije tri godine počeo sam uzgajati povrće i kompostirati“, doznajemo od Philipa Klobučara iz Jadranova, mladog inženjera s brojnim interesima i naprednim idejama. Prihvatio je 'no till gardening' ('no dig gardening', vrtlarenje bez kopanja) za što se, kaže, na internetu može naći puno uputa i kvalitetnih uzora u području permakulture.

"Htio sam u početku lokalno nabaviti kompost, ali ga nigdje nisam mogao pronaći. Centri za gospodarenje otpadom me nisu zanimali jer znam što i kako rade te kakav je krajnji produkt“, govori. Dodaje da nije bilo druge nego izraditi vlastitu malu kompostanu. U vrijeme te odluke, ZMAG je održavao radionicu kompostiranja koju je odlučio pohoditi.

U tri sezone je napravio oko 20 kubika kompostnog materijala. Gotovo sve je iskoristio u svom vrtu jer je zemlja degradirana, a njemu je cilj obogatiti je u što kraćem roku. Kosina na kojoj uzgaja povrće podrazumijeva da kiša polako ispire površinski sloj zemlje, a tlo je dodatno osiromašeno dugogodišnjim eksploatiranjem prijašnjih generacija.

Prvu godinu ništa nije raslo

Kompost ima izuzetno pozitivan utjecaj na poljoprivredu jer održava vlažnost zemljišta i poboljšava mu strukturu, reducira eroziju te pomaže u biološkoj aktivnosti. Philip u kompostanu stavlja sav zeleni otpad iz vrta, sakuplja ga i od susjeda, a takav mu je plan i za budućnost.

Još ga nije analizirao, no radi se o apsolutno organskom kompostu jer, kaže, zna sve što je unutra i kako je tretiran.

Ne voli da nešto nije ponovno iskorišteno već bačeno u okolicu i odlučan je u namjeri da svojim djelovanjem to promijeni. Također želi potaknuti ostale na djelovanje. "U prirodi nema jednosmjernih procesa, sve je kružno. Za kompost se može reći da je početak i kraj svega što nas okružuje, alfa i omega“, s osmjehom će.

Priča kako u povrtnjaku prve godine nije ništa raslo, ali otkako popravlja kvalitetu tla, stvari su se počele mijenjati. Doduše, tek je druga sezona da podiže kvalitetu zemlje. U vrijeme našeg dolaska prosijavao je kompost za u gredice.

Inače, kompostiranje se u pravilu vrši postupno i u kontroliranim uvjetima. U procesu važnu ulogu imaju mikroorganizmi koji biološki razlažu organske otpatke na jednostavnije dijelove koji se pretvore u spojeve humusa. Prilikom kompostiranja većih količina otpada, neophodna je mehanizacija, odnosno postrojenja i tehnologija koja omogućuje bolje uvjete za procese biorazgradnje i kvalitetniji proizvod.

Učio uz djeda

"Vrt sam naslijedio od djeda. On je također bio inženjer strojarstva, ali i veliki prirodnjak s razvijenim osjećajem za ekologiju. To je prenosio na mene od najmanjih nogu. Ovdje desno je bila mala kompostana i već sam kao dijete naučio o kakvom procesu se radi“, pokazuje rukom uz potporni zid.

Ima prostrani teren, ali zahtjevan zbog velike nakošenosti. Nije bilo druge nego napraviti uzdignute gredice i time ga na neki način poravnati kako bi zadržao vodu i hranjiva. Puno uzgojenog pojedu srne jer još nije sve uspio ograditi.

U svom malom raju ima smokve, trešnje, bilo je i jabuka, ali su ih pojele spomenute neželjene gošće. Agrumi, breskve, pomidori, dinje, kupusnjače, čičoka, bamija – svega se nađe. Radi za vlastite potrebe, obitelj i goste u turističkom smještaju. S obzirom da je vrt podno kuće za odmor koju iznajmljuje, kako bi što manje vremena ljeti tu provodio, proveo je navodnjavanje. No, ono je i inače potrebno zbog iskošenog položaja, a ručno zalijevanje iziskuje previše vremena i napora.

Startup inkubator

Kako je počeo raditi kompost za sebe, pomislio je da bi mogao i za druge. Spomenuo je to djevojci Ivani koja mu je preporučila da ode do riječkog Startup inkubatora i raspita se o mogućnostima pokretanja vlastitog posla. Odslušao je uvodno predavanje o njihovom radu, a kasnije im se i priključio.

Par je razvio ideju i prezentirao je te su sljedećih 8 mjeseci učili o marketingu, porezima i poslovanju općenito. "Završili smo na 2. mjestu i izuzetno nam je drago da se žiriju naša ideja svidjela“, kažu.

Prilikom priključivanja nije očekivao apsolutno ništa, a danas je u procesu kupnje zemljišta nedaleko Jadranova. "Teren ima preko 5.000 kvadrata i stvarno ga je bilo teško naći jer na Kvarneru nema većih parcela, pogotovo ravnih, i još da su dovoljno daleko od kuća. U potrazi sam od kraja prošle godine“, govori. Planira skupljati zeleni otpad iz vrtova, stajski gnoj, slamu, stelju.. Uglavnom od privatnih osoba.

Ne želi osnovati komunalno poduzeće

Osim pronalaska zemljišta, drugi veliki problem na koji je naišao bio je pravni aspekt. 

Preko pravnih savjetnika iz Startupa uspio je doći do bitnih informacija kako pokrenuti poslovanje. Naime, pravni propisi ne predviđaju osnivanje subjekta od strane privatne osobe s ciljem proizvodnje organskog komposta.

"Trenutno je osnivanje kompostana uređeno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji je pisan, po mojoj interpretaciji, za osnivanje centara za gospodarenje otpadom, odnosno komunalna poduzeća. Zakon ne razlikuje organsku proizvodnju komposta od zbrinjavanja otpada, kao niti veličinu kompostane", nastavlja. "Sto kubika nije isto što i deset tisuća“, negoduje.

Smatra da je najveći problem navedeno izjednačavanje s centrima za gospodarenje otpadom i to što Zakon znatno poskupljuje otvaranje manjeg pogona. U prilog otvaranju malog pogona ide činjenica da su takva postrojenja puno agilnija i brže se prilagođavaju direktivama Europske unije, ističe. Njegov je plan proizvoditi organski kompost u kompostani kapaciteta 200 tona godišnje. Kontrolirat će unos zelenog otpada jer se ne želi baviti sortiranjem i zbrinjavanjem ostalog otpada.

Zakon također nameće neke specifične uvjete, naprimjer zapošljavanje osobe s tri godine iskustva u gospodarenju otpadom. "To što se ta osoba možda tri godine bavila zbrinjavanjem auto-otpada, manje je važno“, ukazuje na nelogičnost.

Otvara OPG

Planira otvoriti OPG jer kaže da mu taj pravni oblik najviše odgovara prema onome s čime se misli baviti. Za sada probija led ostalima koji imaju u planu kompostirati po istom principu.

Protivnik je odvoza otpada kilometrima daleko. Uvjeren je da stvari treba spustiti na lokalnu razinu i organizirati male kompostane.

Volio bi vidjeti više energije u poljoprivredi, više mladih, obrazovane ljude iz raznih polja. Uvjeren je da bi se u velikom dijelu trebali okrenuti regenerativnoj poljoprivredi. U Rijeci i okolici nema značajnijih proizvođača hrane, vrlo je urbanizirano i veliki je broj stanovnika na malom području. Parcele su male, uglavnom krš, ali tlo bi se moglo obogatiti i lokalno proizvesti više hrane, smatra.

Žalosti ga što Hrvati pored vlastitih mogućnosti kupuju strani kompost iz udaljenih područja. "To nije ekološki prihvatljivo, a ne zaboravimo da je kompost najbrži i najekološkiji način kako se možemo odmaknuti od umjetnih gnojiva i vratiti zemlji plodnost“, naglašava.

Ponavlja za kraj da je biološki otpad koji proizlazi iz poljoprivrede, prerade hrane i kućanstava važno kompostirati umjesto što završava na deponijima. Nadležnima poručuje da bi ljudima koji žele ostvariti pozitivne ideje trebalo ići na ruku, a ne ih kočiti na svakom koraku.