Svjetski trend - odlazak u kupovinu s nutricionistom!

Proso s piletinom i zeljem,“bebi“ špinat sa sjemenkama lana ili pečena bundeva premazana medom, orasima i cimetom samo su neki od recepata koje će holistička nutricionistica Selma Redžepagić, predložiti onima koji primjerice žele skinuti kilograme, odnosno posavjetovati ih “što s čim ide“. I to na licu mjesta, u trgovini. Trend je to koji u svijetu, ponajprije Kanadi, gdje nutricionistica, inače s ovog podneblja, živi i radi - sve više raste. Završila je ona vodeću kanadsku školu Canadian school of natural nutrition, odsjek prirodne prehrane i stekla zvanje holističke nutricionistice.

Kupovina s nutricionistom 70 dolara po satu

Kako doznajemo, cijena odlaska u kupovinu s nutricionistom kreće se od 35 do 70 dolara po satu. "Ovo je nova usluga koja se pojavila na kanadskom tržištu i nije baš dostupna prosječnom Kanađaninu. Ne zbog cijene, već ponajviše zapadnjačkog načina prehrane. On još prednjači kod većine populacije", prenosi nam Selma kanadska iskustva.

Dodaje kako odlazak u nabavku namirnica s nutricionistom, ima itekakve prednosti jer kupac za hranu (povrće, voće, meso, žitarice) ponajprije zdravu, koju namjerava konzumirati odmah, dobiva i mišljenje stručnjaka. Zahvalno je to jer potrošačko društvo u moru obilja stvara kod ljudi neodlučnost što odabrati, a da je zdravo, dobro i prihvatljivo cijenom. Nutricionisti (za sada) najčešće u šoping ture odlaze sa stalnim klijentima koje na licu mjesta poučavaju koje namirnice valja konzumirati, kako ih prepoznati, na što obratiti pozornost i sl. Objašnjavaju im kvalitetu i sastav proizvoda, prednosti, mane, udio makronutrijenata, vitamina, minerala i dr.

"Ima onih koji žele poradi zdravlja i(li) takvog načina života, naučiti više o onome što kupuju, odnosno koje su prehrambene namirnice kvalitetnije u odnosu na druge im ponuđene“, kaže nutricionistica. Posebice jer ima ljudi koji bi prehranu promijenili, ali nemaju dovoljno informacija što je ono što im se treba naći na tanjuru. Privatne se kupovine u Kanadi dogovaraju s nutricionistom, ali ako trgovine i supermarketi zapošljavaju nutricioniste i dijetetičare, valja se za termin unaprijed dogovoriti. Nerijetko nutricioniste traže ljudi s kroničnim dijagnozama (visoki tlak, alergije, dijabetes, problem s probavom), a naša sugovornica kaže, kako im uvijek preporuča organsko, lokalno i sezonsko uzgojeno povrće i voće od lokalnih farmera.

"Trudim se pojasniti im, zašto je neko povrće ili voće korisnije u odnosu na drugo, u određenom zdravstvenom stanju ili situaciji, primjerice mrkva u odnosu na krumpir“, kaže gospođa Selma. Napominje kako ljude uvijek poučava i, da čitaju deklaracije proizvoda, posebice kada je riječ o organski uzgojenom mesu, voću i povrću. To je, dodaje, važno jer treba znati razliku između mesa koje je "začinjeno“ antibioticima ili je tretirano hormonima rasta, od onog životinja iz slobodnog uzgoja. Tijekom kupovine nutricionist ima svojevrsnu "ljekovitu“ ulogu, jer će primjerice onome tko ima visoki kolesterol reći koja mu ulja (maslinovo) valja koristiti u kuhanju, da bi ga čak i snizio. Nutricionistica ističe kako su u prehrani Kanađana mlijeko i mliječni proizvodi itekako zastupljeni, a moglo bi se dijelom porazgovarati o njihovoj "kvaliteti".

Prednost voću, povrću i proizvodima od cjelovitog zrna

Pozitivno je, smatra, da je prvotni kanadski Zdravstveni pravilnik s kojim se nije slagala većina tamošnjih nutricionista, izmijenjen u korist prehrane koja prednost daje voću, povrću, proizvodima od cjelovitog zrna, ribi… Smanjen je po njemu i unos crvenog mesa i mliječnih proizvoda. Onaj tko će angažirati nutricionistu, svakako će dobiti i savjet o pravilnim obrocima koji će, ako je riječ o zdravom čovjeku podrazumijevati do 70 posto složenih ugljikohidrata (povrće, voće, orašidi, žitarice, zrnevlje), do 20 posto kvalitetnih proteina poput jaja, mesa peradi, ribe i 10 posto kvalitetnih masti (nerafinirana i hladno cijeđena ulja i orašastih plodova).

Česta je prehrambena pogreška konzumiranje pahuljica koje su gotovo uvijek prerađene, uz znatne količine šećera i zaslađivača, umjetnih boja i dr. Pogriješiti se neće kada je o doručku riječ, ako se jedu kuhana jaja ili kajgana u kombinaciji s mladim sirom i povrćem. Neprerađene žitarice s jogurtom i malo voća, također su dobar izbor, jer će zadovoljiti nutritivne potrebe organizma i držati šećer u krvi pod kontrolom.

"Doručak je važan i nikako ga ne treba preskakati jer to je prvi obrok nakon dugosatnog "posta“ tijela za vrijeme spavanja. Tada je ono uskraćeno za unos vode i hrane i nalazi se u procesu obnavljanj i odmora“, objašnjava naša sugovornica funkcionalnu važnost hrane. Gospođa Selma kaže kako ne zagovara smutije kao "glavni“ obrok, ali poslužiti može kao užina. Njezina su omiljena kombinacija špinat i blitva s bobičastim voće i do dvije suhe smokve. Mesni obroci, savjetovat će, posebice oni s grila ne trebaju biti veći od dlana jer i veličina želuca u pravilu nije veća od šake, pa bi svaki višak za njega značio preopterećenje.

Predah od mesa uz proso, gljive, leću i grah

Za predah od mesa, organizmu valja podariti bjelančevine iz graha, prosa, riže, gljiva, leće u kombinaciji s dobrim mastima i povrćem. Ulogu nutricioniste naša sugovornica smatra zahvalnom u zdravlju ljudi i dobro je kaže da se tamošnji trend njihovog zapošljavanja i u trgovinama nastavlja. Ljudi savjete od stručnjaka tada mogu dobiti besplatno, a svaki kada je zdravlje u pitanju, je i zlata vrijedan.

O tome koje namirnice uvrstiti u jesenski jelovnik i predstojeće nam hladnije dane, gospođa Selma kaže kako je to vrijeme zagrijavanja organizma. Tada mu treba podariti kruške, jabuke, grožđe odnosno kupus, cvjetaču, brokulu, mrkvu, grah, tikve, jaja... Kako doznajemo, Kanađani savjete nutricionista nemalo traže i online, pa iskustva u tome bilježi i ona.