Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pisanice
  • 31.03.2021. 10:30

Penganje: Uskrsni običaj ukrašavanja pisanica

Tradicionalno ukrašavanje jaja prakticira se sve više; osim kao najzdraviji način, bez štetnih dodataka, konzervansa, boja, predstavlja povratak tradiciji i očuvanju tradicionalnih narodnih vrednota, njegujući obiteljske rituale.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
  • 2.319
  • 34
  • 0

Uskrs je najveći kršćanski blagdan i nezamisliv nam je bez pisanica kao simbola temelja kršćanstva - Isusovog uskrsnuća i rađanja novog života.

No, tradicija bojanja jaja nije nova; njeguje se već više od 2500 godina. Stari Egipćani, iranski i poganski narodi šarenim su jajima slavili kraj zime, dolazak proljeća, rađanje novog života nakon zime, a rani su kršćani s područja Mezopotamije prenijeli tu lijepu tradiciju Crkvi. Svojataju je i Britanci te pripisuju svome kralju Edwardu I, koji je u 13.st. članove kraljevskoga kućanstva obdario bojanim jajima sa zlatnim listićima, i to čak 450 komada.

Simbolika 

Uskrsne se pisanice u kršćanstvu često bojaju crvenom bojom. Objašnjenje takvog odabira veže se ne samo uz njezinu atraktivnost, već i uz stare kršćanske legende koje govore da su jaja pocrvenjela od kapi krvi raspetoga Isusa, suza njegove Majke Marije te prilikom otkrića Isusovog Uskrsnuća, kad je Marija Magdalena kuhana jaja nosila za okrepu ženama koje su bdjele uz Isusov grob. Na vijest Marije Magdalene o Njegovu uskrsnuću, rimski car Tiberije ismijao ju je riječima da će Isus uskrsnuti kad jaje pocrveni, što se i dogodilo.

Osim crvenom, ukrašavaju se i drugima živim bojama, uz pripadajuću simboliku. Žuta je simbol svjetlosti, žetve i čistoće; zelena nade, plodnosti i zdravlja, života; bijela simbolizira čistoću, svjetlost i radost; zlatna duhovnost; crna vječnost; plava vjernost i nebo; ružičasta zadovoljstvo; ljubičasta vjeru i post; smeđa zemlju i urod, a narančasta snagu i ambicije. 

Crvena je najatraktivnija (Foto: Depositphotos/soos.adam10.gmail.com)

U novije se doba najčešće koriste kupovne boje. No, tradicionalno oslikavanje prakticira se sve više; osim kao najzdraviji način, bez štetnih dodataka, konzervansa i sl., predstavlja povratak očuvanju tradicionalnih narodnih vrednota, njegujući obiteljske rituale.

Biljke i pčelinji vosak

U Hrvatskoj su se ona uvijek ukrašavala prirodnim putem - biljnim bojama od ljuski luka, koprive, kore drveta itd. Ornamenti, uglavnom geometrijski oblici, a rjeđe životinjski motivi, radili su se  voskom, strugalicama, iglom, kiselinom i slično. Pritom svaka regija, često i mjesto ponosno čuva vlastitu tradiciju. 

Bistrani, u živopisnoj općini zagrebačkog prstena, ponosno pokazuju svoje pisanice koje čuvaju cijele, pa čak i više godina, a ondje se jaja pengaju.

Riječ je o drevnoj indijskoj dekorativnoj batik tehnici bojenja korištenjem voska. Inače, riječ batik na javanskom jeziku znači kapljica voska, a pingere je latinska riječ i znači bojati.  Pčelinji vosak topi se u posebnoj posudici. 

"Jaja se za Uskrs pripremaju na Veliki Četvrtak. Tada se  voskom "piše" po njima, a ona poprime boju lukovine (ljuski crvenog luka). Delaju se zlatni ukrasi na slemenima (vrhovima). Ukrasi se "grebaju" nožem i/ili drškom za penganje", pojašnjava nam Barica Špoljar iz Donje Bistre. 

Otkriva nam da su se nekad ukrasi radili rozgom sa špenadlom (iglicom). Opisuje čitav postupak: "Jaja se prvo skuhaju, a onda pengaju voskom iz posebne posudice u kojoj se on topi. Nakon toga stoje u lukovini preko noći, da dobiju lijepu crvenkastu boju."

Bojanje uskršnjih jaja tradicionalnim, prirodnim metodama

Osim grebanjem voska, ukrasi na pisanici rade se i listićima i travkama pričvršćenima uz jaje trakicom gazice te setinom, tj. slamom koja na vrhovima zlatno sjaji, a lijepi se mješavinom vode i brašna. Na bistranskim su uočljivi i oblici srca i križa te stiliziranog sidra koji su, kako Špoljar kaže, simboli Bistre, a predstavljaju vjeru, ufanje i ljubav. 

No, penganje nije običaj samo u ovom kraju Hrvatske. Ovaj se način ukrašavanja koristi i u Dubrovniku te njegovom zaleđu - u  Konavlima, na otoku Lapadu, ali i u Slavoniji te Zagorju.

Kako pengati jaja?

Želite li se sami okušati u ovoj tehnici, potreban vam je pravi pčelinji vosak kojega možete nabaviti kod pčelara. Njega topite u posudici i mora biti sve vrijeme u tekućem stanju. Također, poslužit će i svijeća od čistog voska u koju umačete alat za bojanje - penicu, šaraljicu ili jednostavno nazvanu - pisaljku. Ona se može kupiti u dućanima tradicijskih predmeta, na tržnici ili sajmovima. No, možete ju napraviti i sami. Potrebno vam je drvce dužine oko 10 cm, debljine olovke. Tanku cjevčicu možete napraviti od dijela kemijske olovke ili tanjeg lima, a na nju možete pričvrstiti i pero za tintu. 

Pisaljku je jednostavno napraviti (Depositphotos/soos.adam10.gmail.com)

Drvce zarežite s jedne strane, od gore, da vam u prorez stane cjevčica ili pero. Žicom ili špagicom ju dobro privežite kako bi bilo stabilno. 

Ovaj se alat za pisanje može napraviti i od glavičaste igle koja se zabode u komadić lozove ili lovorove grančice ili pak u drvenu olovku. 

Penicu umačete u vosak te brzim pokretima crtate ornamente. Kada je gotovo, jaja stavite u već obojanu vodu, bilo da se radi o onoj dobivenoj kuhanjem ljuski luka, kakvu drugu prirodnu ili pak kupovnu boju. 

Već skuhana jaja držite u vodi najmanje 12 sati. Ili, ako ih niste skuhali, ukrašena voskom stavite u hladnu obojanu vodu i lagano zagrijavajte. Ne dozvolite da se prebrzo ugrije jer će se vosak odmah otopiti. Ako ćete ponovo koristiti tu vodu, ohladite ju prije nego u nju stavite jaja. 

Nakon što ste jaja izvadili iz boje, premažite ih uljem ili kožicom slanine da bi dobila sjaj. 


Tagovi

Jaja Penganje Šaranje Uskrs Tradicija Bojanje Prirodno Penica Šaraljica


Autorica

Jasna Habjanec

Više [+]

Diplomirana etnologinja i romanistkinja. Sudjelovala na etnološkim istraživanjima transhumantnog stočarstva na Velebitu i Žumberku. Najveći dio radnog vijeka zaposlena kao prevoditeljica engleskog, francuskog i njemačkog jezika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]