Nedavno izvješće britanskog Ureda za nacionalnu statistiku pokazuje da je 42% Bitanaca započelo vrtlariti kako bi se nosili sa zatvaranjem trgovina i tržnica. Puno ih je tražilo i savjete na internetu i to najviše za uzgoj krumpira, a najčešće se sijala rajčica.
"Bio je kraj ožujka kada je prvi puta najavljeno zatvaranje trgovina zbog koronavirusa u Velikoj Britaniji. Otprilike u isto vrijeme naručila sam posude za presadnice i dva paketića sjemena lisnatog povrća. Skoro dva mjeseca kasnije zabrana kretanja još uvijek nije ukinuta, ali je moje povrće naraslo. Za mlijarde ljudi, globalna pandemija izazvala je razdoblje duboke nesigurnosti i stagnacije, ali promatranje zelenila kako raste je za mene bilo smirujuće. Mislim da nisam jedina", opisala je za bbc svoje iskustvo freelancerica Ellie Howard.
Sjetimo se samo ranih tjedana od proglašenja pandemije. Globalni lanac opskrbe hranom bio je u potpunom kaosu, a svi smo se pitali hoćemo li imati dovoljno zaliha hrane. Mnoge su države izvještavale o strahu od nestašice radne snage u berbi povrća, a kao i kod svake krize, ljudi su stvar preuzeli u svoje ruke. Između ostalog je zabilježena znatno veća prodaja sjemena.
Podsjećamo, sjemenske kuće u SAD-u su na svojim internet trgovinama u ožujku bili pretrpani narudžbama jer su se mnogi uplašili kako će kriza ugroziti sigurnost hrane. Tvrtka Stokes Seed je morala zatvoriti svoj web shop za male vrtlare kako bi mogli isporučiti narudžbe komercijalnim uzgajivačima. Istovremeno, tvrtka Vesey Seed povećala je prodaju za oko 600%. Dosta je narudžbi stiglo i iz urbanih područja što to tada nije bilo uobičajeno.
Nedavno izvješće britanskog Ureda za nacionalnu statistiku (ONS) pokazuje da je 42% Bitanaca započelo vrtlariti kako bi se nosili sa zatvaranjem trgovina i tržnica, a puno ih je tražilo i savjete na internetu i to najviše za uzgoj krumpira. Širom te zemlje ljudi su doslovno prekopali svoja dvorišta, posadili biljke na balkonima, čak i prozorskim daskama. Odjednom je postalo vrlo popularno baviti se uzgojem hrane.
Ovakve drastične promjene u ponašanju uspoređene su s proizvodnjom hrane za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, kada je nestašica dosegla kritične razine u savezničkim zemljama. Kao odgovor, njihove su vlade koordinirale kampanje pozivajući građane da pomognu u proizvodnji hrane te je obrada tla postala njihova dužnost.
U Velikoj se Britaniji najviše pamti kampanja "Kopajmo za pobjedu" koju je pokrenulo britansko ministarstvo poljoprivrede 1939. godine. Bila je toliko uspješna da je dodjeljeno 1,7 milijuna vrtova u samo tri godine, a privatnih je bilo čak 5 milijuna.
U istom je razdoblju jedan časopis za hortikulturu parafrazirao Napoleonovu tvrdnju da su Englezi nacija trgovaca te napisao: "Mogli bismo s jednakim pravom biti nacija vrtlara". Naime, vrtovi su ukorijenjeni u britanskoj psihi, piše Howardova dodajući da ih Britanci doživljavaju privatnim utočištem, ali isto tako i mjestom kretativnog izražavanja i ponosa, što se može vidjeti i na njihovim natjecanjima u ovoj vrsti hobija.
Vrtovi pobjede nisu Britancima bili samo hrana već su potaknuli i moral, važnost dobrobiti za zajednicu, omogućivši onima koji ostaju kod kuće da osvjeste važnost svoje uloge u društvu. Isto se dogodilo za vrijeme pandemije, a osim brige za vlastitu obitelj, mali farmeri svoje proizvode dijele i sa susjedima. Tako su istraživanja pokazala da 42% ispitanika više cijeni hranu zbog pandemije, a 10% je prvi puta podijelilo višak sadnica i sjemena.
Najtraženije je bilo sjeme rajčice jer je laka za uzgoj, a često se uzgaja i na balkonima. Društvene mreže su imale također veliku ulogu u ovoj društvenoj pojavi. Pomoću Facebooka je organizirana prodaja i dostava poljoprivrednih proizvoda, a na Instagramu su svoje mjesto pronašli influenceri.
Sigurni smo kako je ovo tek samo početak i kako će se ovaj trend u svijetu nastaviti. Čak da i sada odlučite posijati ili posaditi povrće, niste zakasnili. Osim što će vlastito uzgojena hrana dati osjećaj sigurnosti, veliko zadovoljstvo pruža činjenica da ju možete podijeliti i svojim bližnjima.
Tagovi
Autorica
