Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pandemija
  • 08.06.2020. 18:00

Odjednom svi seju i sade? Baštovanstvo se silom prilika vratilo u modu

Nedavni izveštaj britanskog Odeljenja za nacionalnu statistiku pokazuje da je 42 odsto Bitanaca počelo da se bavi baštovanstvom kako bi mogli da se nose sa zatvaranjem prodavnica i pijaca. Mnogo ih je tražilo i savete na internetu i to najviše za uzgoj krompira, a najčešće se sejao paradajz.

Foto: Depositphotos/marsan
  • 562
  • 146
  • 4

"Bio je kraj marta kada je prvi put najavljeno zatvaranje prodavnica zbog virusa korona u Velikoj Britaniji. Otprilike u isto vreme naručila sam saksije za rasad i dva paketića semena lisnatog povrća. Skoro dva meseca kasnije zabrana kretanja još uvek nije ukinuta, ali je moje povrće poraslo. Za mlijarde ljudi, globalna pandemija izazvala je razdoblje duboke nesigurnosti i stagnacije, ali posmatranje zelenila kako raste za mene je bilo smirujuće. Mislim da nisam jedina", opisala je za bbc svoje iskustvo 'frilanserka' Eli Hauvard.

Narudžbina semena i iz urbanih područja

Setimo se samo ranih nedelja od proglašenja pandemije. Globalni lanac snabdevanja hranom bio je u potpunom haosu, a svi smo se pitali hoćemo li imati dovoljno zaliha hrane. Mnoge su države izveštavale o strahu od nestašice radne snage u berbi povrća, a kao i kod svake krize, ljudi su stvar preuzeli u svoje ruke. Između ostalog je zabeležena znatno veća prodaja semena.

Seme povrća premašilo potražnju toaletnog papira?

Podsećamo, semenske kuće u SAD-u su na svojim internet stranicama prodaje u martu bili pretrpani narudžbinama jer su se mnogi uplašili kako će kriza ugroziti bezbednost hrane. Komapnija "Stokes Seed" morala je da zatvori svoj 'veb šop' za male baštovane kako bi mogli da isporučuju narudžbine komercijalnim uzgajivačima. Istovremeno, kompanija "Vesey Seed" povećala je prodaju za oko 600 odsto. Dosta je narudžbina stiglo i iz urbanih područja što to tada nije bilo uobičajeno.

Nedavno izveštaj britanskog Odeljenja za nacionalnu statistiku (ONS) pokazuje da je 42 odsto Bitanaca počelo da se bavi baštovanstvom kako bi se nosili sa zatvaranjem prodavnica i pijaca, a mnogo ih je tražilo i savete na internetu i to najviše za uzgoj krompira. Širom te zemlje ljudi su doslovno prekopali svoja dvorišta, posadili biljke na balkonima, čak i prozorskim daskama. Odjednom je postalo vrlo popularno baviti se uzgojem hrane. 

Poređenje sa baštama u ratnim vremenima

Ovakve drastične promene u ponašanju poređene su s proizvodnjom hrane za vreme Prvog i Drugog svetskog rata, kada je nestašica dosegla kritične nivoe u evropskim zemljama. Kao odgovor, njihove vlade su koordinisale kampanje pozivajući građane da pomognu u proizvodnji hrane te je obrada zemlje postala njihova dužnost.

Koje su želje i mogućnosti naše agrarne politike?

U Velikoj Britaniji najviše se pamti kampanja "Kopajmo za pobedu" koju je pokrenulo britansko ministarstvo poljoprivrede 1939. godine. Bila je toliko uspešna da je podstaknuto 1,7 miliona bašti u samo tri godine, a privatnih je bilo čak pet miliona.

U istom razdoblju jedan časopis za hortikulturu parafrazirao je Napoleonovu tvrdnju da su Englezi nacija trgovaca te napisao: "Mogli bismo da sa jednakim pravom budemo nacija baštovana".

Bašte su ukorenjene u britanskoj psihi, piše Hauvardova dodajući da ih Britanci doživljavaju privatnim utočištem, ali isto tako i mestom kretativnog izražavanja i ponosa, što se može videti i na njihovim takmičenjima u ovoj vrsti hobija.

Hortikultura i solidarnost

Bašte pobede nisu Britancima bili samo hrana već su podstakli i moral, važnost dobrobiti za zajednicu, omogućivši onima koji ostaju kod kuće da osveste važnost svoje uloge u društvu. Isto se dogodilo za vreme pandemije, a osim brige za porodicu, mali farmeri svoje proizvode dele i sa komšijama. Tako su istraživanja pokazala da 42 odsto ispitanika više ceni hranu zbog pandemije, a 10 odsto je prvi put podelilo višak sadnica i semena.

Najtraženije je bilo seme paradajza jer je laka za uzgoj, a često se uzgaja i na balkonima. Društvene mreže su imale takođe veliku ulogu u ovoj društvenoj pojavi. Pomoću fejsbuka je organizovana prodaja i dostava poljoprivrednih proizvoda, a na Instagramu su svoje mesto pronašli i influenseri. 

Mogu li poljoprivrednici biti i influenseri?

Sigurni smo kako je ovo tek samo početak i kako će se ovaj trend u svetu nastaviti. Čak da i sada odlučite da posejete ili posadite povrće, niste zakasnili. Osim što će lično uzgajana hrana dati osećaj sigurnosti, veliko zadovoljstvo pruža činjenica da je možete podeliti i svojim bližnjima.


Tagovi

Velika Britanija Pandemija Sadnja bašti Uzgoj povrća Hobi Hortikultura


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.