Najbolje vrijeme i načini zalijevanja biljaka

U proljeće, ujesen i u zimi bolje je da biljke zalijevate ujutro, a ne navečer. To će ih zaštititi od hladnoće uzrokovane noćnim padom temperature, koja može dovesti do smrzavanja kapi na listovima. Nikad nemojte zalijevati usred vrućeg sunčanog dana. Voda će ispariti prije nego što se upije u tlo i prihrani biljke. Usto, kapi vode koje padnu na listove biljke mogu uvećati sunčane zrake i spržiti listove.

Izbjegavajte zalijevati i u rani sumrak poslije vrućeg dana jer će hladna voda ispariti u dodiru s toplom površinom tla, stvarajući oko biljaka poticajno vlažno okružje za gljivične bolesti.

Ako vlada velika vrućina, za zalijevanje iskoristitite svježinu ranog jutra ili pad temperature navečer.

Ne premalo i ne prečesto

Bolje je s vremena na vrijeme natopiti zemlju nego oskudno zalijevati svaki dan. Razmjerno dubokim natapanjem tla potaknut ćete biljke da razviju dublje, snažnije korijenske sustave sposobne dohvaćati zalihe vode tijekom sušnih razdoblja.

Laganim zalijevanjem voda se neće probiti kroz zemlju, a to potiče korijen da traži vodu na površini, pa nastaje plitki korijenski sustav osjetljiv na sušu, trpjet će zaboravite li ga zaliti kad je vruće.

Voda donosi topiva hraniva korijenu duboko u zemlji. No snažne kiše ili preobilno zalijevanje mogu isprati hraniva s površine tla, posebice na pjeskovitim tlima i kosinama. Nadoknadite tako izgubljena hraniva redovitim dodavanjem vrtnog komposta ili sličnog organskog materijala zemlji i primjenom gnojiva kad je to potrebno.

Sprječavanje erozije tla

Obilne kiše ili prekomjerno zalijevanje na kosim zemljištima mogu isprati površinski sloj i izdupsti brazde. Učvrstite kosine gradnjom ravnih terasa za sadnju. Potporni zid u podnožju terase najbolji je način zadržavanja zemlje. Voda će se upijati u zemlju i koristiti biljkama. Terasu možete lijepo uokviriti niskom živicom duž zida.

Umjesto gradnje terase, možete posijati "pokrivače" tla koje će držati zemlju na okupu. Dobre prizemne biljke za padine i kosine su dobričica, zimzelen (Vinca minor) i pljuskavica (Hypericum calycinum).

Još jedan, suvremeniji način zadržavanja zemlje uporaba je sintetične, polupropusne tkanine za prekrivanje tla. Položite tkaninu pod kutom u odnosu na padinu i ravnomjerno je pričvrstite kako biste smanjili mogućnost da je odnese tok.

Kad je postavite, tkanina će upijati vodu i pridonijeti da se zemlja ispod nje ne ispire. Kroz tkaninu zatim možete posaditi grmlje i prizemne biljke i njihovo će korijenje s vremenom također pridonijeti stabilizaciji površine.

Okopavanjem i malčiranjem do manjeg gubitka vode

Okopavanjem ne samo da suzbijate korov, koji se s ostalim biljkama nadmeće za vodu, nego i rahlite zemlju, pa se voda brže upije da prihrani korijenje. Pripazite da ne okopavate preduboko jer tako možete oštetiti površinsko korijenje i stabljike.

Malčiranjem vlažnog površinskog sloja tla možete smanjiti gubitak vlage zbog isparavanja. Malč usto sprječava rast korova, što znači da će sva vlaga biti na raspolaganju vašim biljkama.

Izradite spremnik za vodu

Za žedno povrće i ostale biljke kojima treba mnogo vode, u zemlju pokraj biljke postavite lonac od terakote ili veliku plastičnu bocu s probušenim rupama na dnu. Vodom napunite spremnik kad zalijevate, a on će zatim polako i bez gubitaka natapati zemlju.

Lagano je pravilno. Zalijevajte finim mlazom. Još bolje, koristite se perforiranim crijevom, koje će samo stvarati stalni lagani mlaz, ili ukapnim crijevom iz kojeg će voda kapati tamo gdje treba. Ti se sustavi ljeti obično ostavljaju na tlu. Ukapna crijeva možete čak skriti pod malč oko trajnica, pa će one neprimjetno dobivati vodu. Spojite li bilo koji od tih jednostavnih sustava sa satnim mehanizmom, zalijevanje vrta postat će još diskretnije i lakše.

Uzmite staro crijevo i duž njega tankim šilom probušite rupice.

Ukapno crijevo možete izraditi sami. Uzmite staro crijevo i duž njega tankim šilom probušite rupice. Stegnite ili začepite jedan kraj crijeva, a drugi spojite sa slavinom. Slavinu lagano otvorite da bi iz crijeva kapalo.

Izbjegavajte snažan pritisak

Vrtne biljke nemojte zalijevati snažnim, silovitim mlazom. Masa vode može slomiti stabljike i grančice i oštetiti latice cvijetova. Zalijevajte pri dnu ili laganim prskanjem iznad biljaka tako da voda prirodno pada po njima.

Da zadržite vodu tamo gdje je potrebna, nagrnite zemlju u prsten udaljen oko 30-50 cm od biljke. Izdubite malo zemlje oko stabljike da načinite pliticu. Učvrstite rub i ukosite ga prema stabljici. Pažljivo napunite pliticu vodom da ne oštetite zid. Ponavljajte dok dobro ne natopite zemlju. Voda će otjecati u zemlju oko korijena, pa će grm ili stablo sigurno dobivati obilje vode.

Automatsko kapljično zalijevanje

Da skratite vrijeme koje trošite na zalijevanje, postavite automatski kapljični zaljevač. Za razliku od ukapnog crijeva, koje vodu daje cijelom svojom duljinom, automatski sustavi za kapljično zalijevanje sastoje se od cijevi i mlaznica koje se može usmjeriti tamo gdje je voda najpotrebnija-do pojedinih biljaka, primjerice, kojima treba više vode nego drugima. Njime zalijevajte pojedinačne posude u dvorištima i na balkonima, prozorske posude, viseće košare i biljke u teže dostupnim dijelovima vrta. Mlaznice redovito čistite da ih ne začepe naslage kamenca-namočite ih preko noći u ocat.

Vrtne prskalice korisne su za fino raspršivanje vode iznad određenog područja vrta, travnjaka ili povrtnjaka.

Čistite prašinu s lišća

Za suhog vremena, kad u zraku ima mnogo prašine, četinjačama i vazdazelenim biljkama koje nisu u cvatu dobro će doći redovito prskanje vodom. To će im očistiti lišće i iglice i pomoći u obrani od štetnika, primjerice koprivine grinje koja mrzi vodu. Zalijevanje biljaka u zatvorenom i pod staklom.

Lončanice mogu brzo izgubiti vodu, posebice za toplog vremena i treba ih redovito zalijevati da im korijeni ostanu zdravi.

Zalijte biljke i pričekajte četvrt sata da supstrat upije vodu, a onda ih zalijte još jednom. To će zajamčiti da cijela korijenova bala i sav supstrat budu vlažni.

Rabite toplu vodu prije uporabe vodu ostavite da se ugrije na sobnu temperaturu. Zalijevanjem toplog korijenskog sustava hladnom vodom iz slavine možete šokirati biljku toliko da iznenada uvene. Ako vam se žuri, vodu u kantici zgrijte s malo vruće vode.

Provjeravajte jesu li rupe za drenažu na dnu posuda čiste da suvišna voda može otjecati. Pobrinite se da su sve posude iznad tla, podignute nogama ili opekama, ili da stoje na šljunku ili glinenim kuglicama ako su na tanjurićima. To će spriječiti gomilanje vode u posudi i oštećenje korijena. Glinena zrna zadržavaju vlagu i pridonose ovlaživanju zraka oko kućnih biljaka i u staklenicima.

Pravilo iz prakse

Nije uvijek lako procijeniti kad treba zalijevati i koliko vode lončanice doista trebaju. Jedan je od načina da jednostavno gurnete prst u supstrat - ako je vlažan nemojte zalijevati. Ako je suh zalijte toliko da navlažite sav kompost, ali pustite da se višak ocijedi. Dobar je pokazatelj i masa posude. Podignite je - čini li se teškom, vlage još ima, ako je laka obilno zalijte.

Automatsko zalijevanje pod staklom

Primjenjuje se nekoliko sustava, od tehnološki jednostavnih do iznimno naprednih.

Pješčana klupa

Najjednostavniji sustav sastoji se od plitice s pjeskom koju vlaže kapaljke povezan sa spremnikom vode. Lončanice uzimaju vodu s pijeska kroz drenažne rupe.

Kapljično navodnjavanje

Sastoji se od plastične cijevi s mlaznicama iz kojih voda kapa u posude ili odlazi u raspršivače iznad biljaka. Dotok vode iz malog spremnika obično se regulira ručnim ventilom. Fotoelektrično upravljanje automatski se uključuje kad svjetlost dosegne određenu razinu i nakon zadanog razdoblja se gasi.

Foto: jackmac34/pixabay.com