Koja su hranjiva biljci potrebna? Što su makro i mikroelementi?

Svjedoci smo činjenice da se sve više ljudi počinje baviti poljoprivrednom proizvodnjom iz hobija, koja nerijetko prelazi i u ozbiljniju proizvodnju. Proizvoditi hranu za sebe i druge je vrlo važan i odgovoran posao. Osim što je važno znati pravilno primijeniti sredstva za zaštitu bilja, bila ona ekološka ili ne, važno je isto tako znati kako biljku i nahraniti, dakle posvetiti se i ishrani bilja.

Jednu vrstu hraniva ne davati konstantno jer u protivnom dolazi do viška. Da bi imali kvalitetan proizvod moramo imati izbalansiranu ishranu. Svaka biljna vrsta ima određene specifičnosti u pogledu hranjiva i one se mijenjaju ovisno od faze razvoja biljke.

Nedostatak hranjivih elemenata je u početku vidljiv početnim simptomima nedostataka koji su specifični za pojedine kemijske elemente. Biljka postepeno žuti, a ozbiljni nedostatci stvaraju kržljave biljke što na kraju rezultira znatnim smanjenjem prinosa i kvalitete ploda. S druge strane ni višak hranjiva za biljku nije poželjan jer dolazi do fiziološkog poremećaja, često višak izaziva antagonizam pri usvajanju drugih elemenata (višak jednog kemijskog elementa blokira usvajanje drugog). Također, nepotrebno i nasumice dodavanje nekog hranjiva rezultira i financijski gubitak.

Preporuka je svake treće godine obaviti analizu zemljišta i na osnovu dobivenih rezultata primijeniti ishranu bilja.

Zašto je važna analiza tla? Koji laboratoriji i po kojoj cijeni rade taj posao?

Koja su to hranjiva koja su biljci potrebna? Što su to makroelementi i mikroelementi?

Često smo u zabludi da je krupan plod i dobar plod. Zapadno - europsko tržište izbjegava krupne plodove. Primijetili ste da i u našim trgovačkim centrima nema izrazito krupnih plodova već su plodovi ujednačene veličine i srednje krupnoće.

Makroelementi su kemijski elementi koji su biljkama potrebni u većim količinama uglavnom se koriste za izgradnju biljke kao strukturna komponenta stanice, masti, proteina, enzima, klorofila i dr.

Mikroelementi su kemijski elementi koji su također bitni za normalan rast i razvoj biljke, ali ga biljke trebaju u manjim količinama.

Dušik (N) je biljkama potreban za brzi rast i razvoj biljke. Biljke ga usvajaju u amonijskom (NH4+), nitritnom  (NO4-) i nitratnom (NO3-) obliku. Dušik utječe na rast korijena i stabla, formiranje lisne površine, otpornost biljaka prema nepovoljnim uvjetima vanjske sredine i bolestima, kvalitetu proizvoda i utječe na prinos biljaka iz kojeg razloga se i stavlja naglasak na dušična gnojiva. Do pojave nedostataka dušika najčešće dolazi na pjeskovitim i šljunkovitim zemljištima, siromašnim humusom kao i na zemljištu koje se intenzivno koristi i navodnjava. Također, kao što nije poželjan manjak nije poželjan ni višak ovog elementa, jer u tom su slučaju biljke osjetljivije na bolesti i kod nekih kultura biljke su podložne polijeganju.

Fosfor (P) biljci je potreban za prijenos energije. Važan je sastojak genskih struktura, enzima membranskih fosfolipida. Od velike je važnosti pri stvaranju zdravog korijena i formiranju zdravog cvijeta. Fosfor se usvaja preko korijena u obliku fosfata (PO4-). Biljka najintenzivnije usvaja fosfor u ranoj fazi rasta i formiranja korijenovog sustava, iz tog razloga se u toj početnoj fazi rasta dodaju gnojiva s većim sadržajem fosfora. Fosfor povoljno utječe na otpornost biljaka prema niskim temperaturama i bolestima.

Kalij (K) je jedan od tri najvažnija elementa za biljke. Utječe na fotosintezu, sintezu proteina, metabolizam, transport, nakupljanje ugljikohidrata, vodni režim, otpornost biljka prema niskim temperaturama i bolestima. Njegov nedostatak može dovesti do brojnih poremećaja u metabolizmu biljaka, što se ogleda smanjenjem prinosa i lošom kvalitetom ploda. U početnom porastu bitan je za porast vegetativnih organa, a u drugom dijelu vegetacije bitan je za pigmentaciju ploda, sadržaj suhe tvari i sadržaj šećera. Kod uzgajivača cvijeća kalij je značajan za intenziviranje boje cvijeta.

Magnezij (Mg) je sastavni dio klorofila otuda i njegova važnost u ishrani bilja. Do pojave njegovog nedostatka dolazi na siromašnim zemljištima ili u slučaju pojave antagonizma (veće prisustvo kalija ili kalcija uvjetuje nizak nivo magnezija).

Primjena pepela drveta za popravak tla i gnojidbu

Kalcij (Ca) njegovo prisustvo u biljkama vezano je za čvrstoću ploda, transportabilnost. Nedostatak kalcija ozbiljno utječe na razvoj i kvalitetu ploda i izaziva niz nepravilnosti kod povrćarskih (vršna trulež) i voćarskih (gorke pjege kod jabuke) kultura.

Željezo (Fe) sudjeluje u brojnim životnim procesima biljaka sintezi klorofila, metabolizmu dušika, disanju, fotosintezi. Potrebe biljke za željezom su veoma male, ali su bitne i njegov nedostatak se izražava klorozom odnosno, žućenjem lista.

Bor (B)  je jedan od najznačajnijih mikroelemenata, ima značaj u procesu oplodnje. Utječe na rast peludnih prašnika pa samim tim utječe na postotak oplodnje, veći  je kod usjeva tretiranim bornim gnojivima. Nedostatak bora može biti izražen u alkalnim zemljištima i tijekom suše. Neki od simptoma nedostatka su: smanjen rast i razvoj biljke, smanjenje vršnog rasta biljke, mlado lišće je deformirano i naborano, izraženo je slabije zametanje cvjetova i plodova.

Mangan (Mn) je značajan mikroelement i njegova uloga se izražava u procesu asimilacije dušika, utječe na sintezu kloroplasta u biljkama. Malina, kupina, jabuka i šećerna repa su osjetljive na nedostatak mangana.

Cink (Zn) - njegovim nedostatkom inhibira se sinteza hormona rasta i smanjuje napredovanje biljaka. Izražene promjene su na listu, listovi ostaju sitni i uski. Prisutnost ovog elementa u optimalnoj količini povećava otpornost biljaka prema bolestima i suši.

Bakar (Cu) je sastavni dio klorofila i bitan je za proces fotosinteze. Uglavnom ga ima u zemljištu u dovoljnim količinama. Dodavanje gnojiva na bazi bakra poboljšava proces fotosinteze. Osjetljive biljke na nedostatak bakra su: pšenica, ječam, lucerna i duhan. Zna se dogoditi višak bakra na onim kulturama gdje se primjenjuju sredstva na bazi bakra uz dugogodišnju i nepravilnu primjenu, ali je to rijedak slučaj.

Molibden (Mo) ima značajnu funkciju pri vezivanju atmosferskog dušika putem fiksatora dušika kod leguminoznih kultura.

Kobalt (Co) je sastavni dio vitamina B12 te je njegov udio u biljkama vrlo značajan za zdravlje ljudi i životinja.

Klor (Cl) - u novije vrijeme se i klor ubraja u mikroelemente. Na višak klora osjetljivi su: duhan, vinova loza i krumpir.

Na tržištu su često u ponudi gnojiva gdje su grupirani svi značajniji mikroelementi.