Radovima i brigom za travnjak obezbedićete mu da što bolje preživi mraz, sneg i niske temperature i da ga pripremite za proleće. Tako ćete u martu i mesecima nakon njega imati lepšu i gušću travu, s manje korova.
Bez kosidbe i plevljenja, zima predstavlja period odmora od održavanja travnjaka, ali to ne bi trebalo da znači da ga treba u potpunosti zanemariti. Travnjak je potrebno pripremiti za zimu kako bi što bolje podneo mraz, niske temperature i sneg, a nakon dobre pripreme, dolazi proleće kada ćete imati lepšu i gušću travu, s manje korova.
Zimsko održavanje travnjaka uključuje nekoliko jednostavnih koraka koje bi trebalo učiniti kako bi u proleće postao ponovno bujan.
Najvažniji i najaktivniji koraci u zimskoj nezi travnjaka zapravo se odvijaju pre nego što počne zima. S obzirom na neuobičajeno visoke temperature u ovo doba godine, još uvek je moguće obaviti kosidbu ako to niste uspeli tokom jeseni. Nož kosilice bi trebalo postupno spuštati pri svakoj kosidbi, ali ne ispod 5 cm. Na taj način ćete sprečiti glodare da se u njoj sklone tokom zime. Osim toga, trava se zbog prevelike visine može razboleti, ali postoji i mogućnost oštećenja usled smrzavanja.
Neposredno pre prvog mraza travnjak bi trebalo provetriti ubadajući vile što dublje u zemlju. Provetravanje je moguće i primenom specijalnih cipela sa šiljcima, mašinama za ventilacije travnjaka sa ili bez rotirajućih zubaca ili sličnim alatima. To je najbolje obaviti u jesen što donosi smanjenju zbijanja i pospešuje dovođenje vode i đubriva u zemljište. Na travnjaku se može pojaviti sloj odumrle trave koji se naziva filc, a on štetno deluje na rast trave te stvara povoljne uslove za razvoj bolesti i štetočina. Iz tog razloga na početku vegetacije potrebno je obaviti vertikalno zasecanje na dubinu od 2 do 3 cm, a nakupljeni filc je potrebno ukloniti.
Nakon toga potrebno je đubriti travnjak. Budući da će u hladnijim mesecima aktivnost na njemu biti mala, đubrivo će lepo sesti i polako prodirati u tlo, hraneći ga tokom cele sezone. Što se tiče đubriva, azot pospešuje zeleni rast, fosfor je potreban za rast korena, a kalijum pospešuje otpornost trave na gaženje i višak ili manjak vlage.
Bitno je napomenuti kako tokom jeseni i zime nipošto ne smemo koristiti azotna đubriva jer na taj način pospešujemo pojavu gljivičnih oboljenja.
Nakon što provetrite travnjak i pođubrite, obavezno se krećite po njemu u obliku ukrštanja jer ćete u protivnom na proleće imati ravne linije na travi.
Nakon svih prethodnih koraka, ključ za negu travnjaka zimi je jednostavno održavanje. Potrebno je očistiti otpalo lišće jer travke trebaju sunca, a zbog trulog lišća usled padavina trava neće dobiti potreban kiseonik. Takođe se preporučuje ukloniti sve što se nalazi na njemu, poput nameštaja, grana ili igračaka. Kako sezona napreduje, nastavite s uklanjanjem novih otpalih grana i lišća. Težina ovih predmeta tokom zime može ubiti ili ozbiljno oštetiti travu. Iz istog razloga, sprečite hodanje po travi. Staze držite čistima od snega i leda kako bi ljudi izbegli prečice preko trave. Nikada ne parkirajte vozilo zimi na travnjaku jer može napraviti ozbiljnu štetu.
So može uništiti puno toga zimi uključujući i travnjake, zbog toga ne bacajte sneg koji je pun soli na travu i pokušajte upotrebiti minimalne količine soli u njegovoj blizini. Ako morate koristiti so, odlučite se za mešavine na bazi kalcijum hlorida, koje su manje štetne od onih na bazi natrijum hlorida, piše gardeningknowhow.
Nepovoljni vremenski uslovi mogu uzrokovati različite bolesti travnjaka, a za njegov oporavak će trebati puno vremena i truda. Zbog toga je važno na vreme otkriti i sprovesti mere za sprečavanje širenja bolesti.
Za travnjak, neke od bolesti koje mogu biti opasne su:
Tagovi
Autorka