Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Umjetno jezero
  • 24.04.2016. 09:00

Izgradnja vrtnog jezerca

Umjetna jezera kao vodeni vrtovi na krasan način ukazuju na vrtlarevu kreativnost i znanje. Osim hortikulturne uloge, umjetna jezera pružaju dom za mnoge ptice, žabe, leptire i cvrčke.

  • 5.397
  • 398
  • 0

Mnogi vrtlari razmišljaju kako učiniti svoj vrt zanimljivijim, ljepšim i što boljim bijegom od svakodnevnice. Prisutnost vode, bila ona mirna ili žuboreća, pretvara vrt u mirna mjesta za odmor i osvježenje.

Umjetna jezera kao vodeni vrtovi na krasan način ukazuju na vrtlarevu kreativnost i znanje. Osim hortikulturne uloge, umjetna jezera pružaju dom za mnoge ptice, žabe, leptire i cvrčke.

Izgradnja umjetnog jezera danas je jednostavna i to zahvaljujući velikom izboru polutvrdih oplata koje se mogu nabaviti u specijaliziranim trgovinama. Ako se želi proći jeftinije, može se postaviti tvorničko jezero, a i sam proces nije previše zahtjevan. Potrebno je iskopati rupu koja odgovara obliku oplate i postaviti oplatu u nju. Nakon što je pričvršćeno, može se napuniti vodom, a za par dana mogu se postaviti prve vodene biljke.

Kruta vošćika

Planiranje i postavljanje umjetnog jezera

Prije kupnje oplate za jezero, potrebno je isplanirati sav postupak. Odabere se mjesto na kojem će se izgraditi jezero te napraviti nacrt tog dijela vrta, odrediti oblik i najpogodniju veličinu. Dakako, potrebno je i uzeti u obzir i osnovne zahtjeve okoline kako bi se odabralo što prikladnije mjesto jer nisu sva mjesta u vrtu jednako prikladna za jezero. Kako bi vodene biljke što bolje rasle i spriječila pojava algi koje zamućuju vodu, jezero treba postaviti na sunčano mjesto.

Trebalo bi izbjegavati blizinu drveća, jer će suho lišće padati u jezero i u najgorem slučaju truliti te začepiti odvod za vodu. Najidealnije mjesto za postavljanje jezera je na otvorenom, udaljeno od drveća, zaštićeno zimzelenom živicom tako da vjetar ne raznosi lišće, prašinu i kukce koji mogu uništiti mali ekosustav jezera. Poslije toga, treba se uputiti u specijaliziranu trgovinu koja najviše odgovara ovom projektu.

Zimska preslica

Idealna ravnoteža

Ako se u jezero osim vodenih biljaka planiraju postaviti i biljke koje obogaćuju vodu kisikom te ribice, doći će do postizanja prirodne ravnoteže koja će spriječiti zamućivanje vode. Kako bi se očuvali pogodni uvjeti za život, moraju se uzeti u obzir dimenzije budućeg jezera.

Ako bi u jezeru bile ribe, biljke i voda, jezero mora biti najmanje 3.5 m² površine. Za manje jezero potrebno je postaviti umjetni sustav za filtriranje i obogaćivanje i kisikom. Dubina mora biti u skladu s površinom jezera jer ako je voda plića od 45 cm, ljeti će se voda pregrijati, a zimi, ovisno o geografskom položaju, se može i zalediti. Za sadnju biljaka uz rub jezera mora se napraviti greben iza kojeg će se moći smjestiti zemlja otprilike 20 cm širine i pedlja visine. Neki od tvorničkih modela već imaju greben.

Metiljava trava

Postavljanje jezera

Za postavljanje je potrebna polietilenska oplata, lopata, krupni pijesak, libela, letva za poravnavanje i nekoliko kolaca. Za odvodnju je dovoljna cijev i komad polietilena. Na željenom mjestu se lopatom iskopa rupa, pazeći na vanjsku podlogu na kojoj će biti smještene biljke za rub jezera. Letvom i libelom se provjerava je li visina na svim mjestima jednaka inače oplata neće dobro leći u iskopanu rupu.

Na tlu se iscrta kontura oplate i započinje s iskopavanjem, uvijek polazeći od vanjskih rubova prema središtu. Zatim se napravi kolac dužine jednake dubini jezera u sredini. Na kolac se postavlja letva i libela i provjerava se je li potrebno dalje kopati. Prije postavljanja oplate, potrebno je ukloniti sve kamenje da ju se ne probuši.

Ako oplata leži loše u rupi, potrebno je provesti dodatna prilagođavanja. Mogu se malo proširiti rubovi (najviše 5 cm) kako bi udubina bila šira. Nakon što je postignut zadovoljavajuć oblik rupe, zidove treba obložiti slojem pijeska širine oko 5 cm, da kamenje ne ošteti oplatu. Oplata se postavlja tako da bude dobro nivelirana. Kako bi dobro nasjela, zemlju koja se nalazi oko nje treba dobro nabiti. Oplatu treba obložiti pijeskom u tolikoj količini da odgovara razini vode u napunjenoj oplati. Time će se oplata prilagoditi obliku ležišta.

Biljke koje obogaćuju vodu kisikom

Ove biljke stabiliziraju vodeni ciklus i osiguravaju životne uvjete svim živim bićima koja obitavaju u vodi. Njihov metabolizam sprječava prekomjerno nakupljanje ugljičnog dioksida, te opskrbljuje hranom i pruža prebivalište ribama. Također, njihova prisutnost sprječava nakupljanje i razmnožavanje algi i mijenjaju njezin sustav. Najprikladnije biljke za jezera srednjih veličina su ove: kruta vošćika (Ceratophyllum demersum), vodeni krocanj (Myriophyllum aquaticum) i potočna čestoslavica (Veronica beccabunga).

Potočna čestoslavica

Kruta vošćika je vrlo otporna biljka koja obogaćuje vodu kisikom i najbolje raste u jezerima hladne vode. Listovi vodenog krocnja su svijetlozelene boje i izranjaju iz vode. Ne prezimljuje pa se mladice moraju izvaditi i čuvati u malom (zaštićenom) jezeru do proljeća. Potočna čestoslavica je u srodstvu s kopnenom čestoslavicom, no ova je manja, ne rasprostranjuje se brzo i daje dobre rezultate u malim jezerima.

Također, biljke koje se još primjenjuju su i žabovlatka (Callitriche palustris) i klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum).

Ostalo vodeno bilje

Za postizanje što boljeg staništa za život, vegetacija mora biti dobro usklađena. Plutajuće bilje stvara mali hlad jezeru i sprječava širenje algi. Vodene biljke niskog rasta, primjerice lopoči, u mirnoj vodi se polako razvijaju i najprikladniji su za mala i plitka jezera. Bijeli (Nymphaea pygmea alba) i žuti lopoč (Nymphaea x helvola) daju najbolje rezultate. Neke biljne vrste osim što stvaraju hlad, pružaju i stanište stanovnicima jezera.

Vodeni krocanj

Takav je primjerice vodeni zumbul (Eichhornia crassipes), koji nije prezahtjevan što se tiče njege. Močvarna rebratica (Hottonia palustris) u ljeti cvate svijetloljubičastim cvjetovima koji daju kontrast sa svjetlucanjem boje i zelenilom drugih biljaka. Indijski lotos (Nelumbo nucifera) jedan je od najljepših lotosa koji rastu u jezeru.

Močvarne vrste

Biljke koje su prikladne za uzgoj uz rub jezera su one biljke koje inače rastu u plitkoj vodi ili na močvarnom staništu. Te su biljne vrste najčešće trajnice koje nisu previsoke i velikih zahtjeva za tlo, pa takve ne trebaju puno njege. Preporučuje se uzgoj šaša (Carex) zbog svog zimzelenog lišća i visine koja je najviše 40 cm. Šaš ne zahtijeva puno truda za uzgoj. Zimska preslica (Equisetum hyemale) ima dugu i usku stabljiku pravilno raspoređenih resica.

Metiljeva trava (Lysimachia nummularia) je puzava biljka okruglih listova i žutih cvjetova. Obični borak (Hippuris vulgaris) dobro razvija korijenje na močvarnom tlu, ako se posadi na dubinu od 15 cm, narasti će i do 30 cm iznad vode. Vodena metvica (Mentha aquatica) ljeti cvate u lijepim plavim cvatovima ugodnog mirisa. Krabuljača (Mimulus guttatus) je jedna od najljepših jezerskih biljaka. Žutih cvjetova sličnih orhideji, jezeru daju otmjen izgled.


Tagovi

Vrtno jezerce Stanište Sunčano mjesto Vodeno bilje Močvarno bilje


Autorica

Martina Režek

Više [+]

Magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem usavršavanja na području znanosti u poljoprivredi.