Zdrav kao drijen, ne kaže se džaba. Te crvene bobice koje dozrijevaju baš u ovo doba godine i najbolje su kad su tamno crvene boje, mogu se iskoristiti za pravljenje sok, džema, likera, rakije i čaja. Šta god da izaberete, pogriješiti nećete. U tekstu navodim recept za sirup i džem koji moja svekrva koristi godinama
Jesen je doba kad spremamo zimnicu, skladištimo voće i povrće, da nam što duže potraje i pokušavamo da na najbolji način iskoristimo plodove prirode. Kao mlada domaćica, nisam iskusna u spremanju zimnice, nisam ni ljubitelj kiselih salata, ali zato uživam u spremanju sokova i džemova.
Ubjedljivo najdraži mi je sok od drinjka (drijen, dren). Ove godine sam probala napraviti i džem, žalim samo što sam se kasno sjetila, napravila sam tek osam tegli džema, a sve drijenove iskoristila za pravljenje soka i napravila oko 70 litara te dragocjene tečnosti rumene kao vino. U nastavku ću napisti recept koji se prenosi u mojoj porodici, a ja sam ga naučila od svoje svekrve. S obzirom da ja to radim po vlastitom osjećaju, tj. provjerim da li je dovoljno slatko, ako ne, dodam još, pokušat ću da dam približne mjere.
Određenu količinu drijena dobro proberem (da nema bijelih i previše mehkih plodova koji puštaju sok) i potopim u šerpu. Naprimjer, ako je 2kg drijena, dodam 4l vode i to stavim na vatru da kuha nekih pola sata, negdje dok drijenovi ne pobijele i kožica im počne pucati.
Skinem s vatre i tako vruće drijenove procijedim kroz đevđir, istovremeno gnječeći plodove sa pasirkom za krompir. Smjesu koja ostane vratim u šerpu i prelijem vrelom vodom, te vratim na vatru da ponovno provri. Nakon toga ponovim proces, a iskorištenu smjesu bacim.
Sok koji je ostao od oba procesa sjedinim, procijedim kroz gazu ili cjediljku i stavim na vatru da kuha nekih sat vremena, dok ne dobije gušću teksturu. Ukoliko se stvori bijela pjena, istu je potrebno pokupiti i baciti. Prije skidanja s vatre stavim jednu malu kesicu vinobrana i pustim da se istopi. Zatim sok skinem s vatre i u vrelu smjesu dodajem šećer, otprilike 800 do 900 grama po litru soka. U slučaju da nije dovoljno sladak, možete dodati jo šećera, dok je smjesa vruća.
Pripremljeni sok miješati povremeno i ostaviti da prenoći da se dobro ohladi. Kad se ohladi, sok izliti u oprane staklene flaše i dobro zatvoriti.
Na hladnom mjestu može stajati godinama, a da ne izgubi svoj okus. Na ovaj način smo dobili gusti sok ili sirup od drijena, koji je potrebno razblažiti s vodom prije konzumiranja. Za jačanje organizma dobro je popiti po jednu malu šoljicu nerazrijeđenog sirupa svaki dan.
Za potrebe ovog teksta, pretraživala sam brojne recepte za sok od drijena i primjetila da se u svakom od njih savjetuje kuhanje nakon dodavanja šećera. S obzirom da ja pravim na drugi način i uvijek uspije, čak i sa manje šećera (napravim par litara soka sa manje šećera, odličan je za obaranje temperature), odlučila sam da ipak napišem svoj recept, a ovaj sa kuhanjem vam je lahko naći na internetu.
Isto kao i za sok, drijenove očistiti od repića i oprati, te potopiti u vodi i staviti da kuhaju dok ne omekšaju i ne pobijele.
Vruće drijenove zajedno sa sokom propasirati kroz đevđir, u kojem će ostati kožica i koštice. Smjesu koju dobijemo staviti na vatru da kuha dok se smjesa ne počne zgušnjavati.
Dodamo šećer (na kg drijena ide oko 1 kg šećera) i stavimo da još kuha, dok smjesa ne bude dovoljna gusta. Skinuti s vatre i sipati u tegle, te ih okrenuti naopako. Pustiti da tako ohlade i sladištiti na hladno i tamno mjesto.
Nadam se da će vam moji recepti koristiti i da ćete ih prilagoditi sebi, te da će vam pravljenje ovih delicija postati tradicija svake jeseni.
Napominjem, da se od iste količine drijenove može napraviti i sok i džem, recimo nakon prvog pasiranja izdvojimo sok, a od onog što ostane gore navedenim procesom napravimo džem. S obzirom da ja ima stablo drijena u dvorištu i ne kupujem plodove, pravim svaki zasebno i daleko je kvalitetniji i jedan i drugi proizviod.
Plod drijena sadrži veliku količinu vitamina C, prirodne šećere, organske kiseline, pektin i tanin. Koristi se kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod: bolesti grla, bolesti bubrega, slabokrvnosti, proljeva, groznice, rana, hemeroida, menstrualnih bolova, povišenog šećera, viška vode u organizmu, oslabljenog imuniteta i tinitusa.
Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih plodova pomažu kod dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
