Vrijeme je sadnje jagoda u malim vrtovima

Jagode su voćna vrsta koja se najčešće gaji u malim vrtovima. Pored vrtova jagode se mogu gajiti i u saksijama na terasama. One su prvi plodovi koji stižu na našu trpezu. Uz brigu, redovno uklanjanje stolona, đubrenje i zalijevanje, one brzo rastu i daju bogat urod. Postoje brojne sorte koje mogu biti rane, srednje rane, srednje kasne, kasne koje rađaju jednom i mjesečarke koje donose rod tokom cijelog ljeta i jeseni. Mjesečarke su sorte pogodne za vrtove i ličnu upotrebu. Postoje brojne sorte mjesečarki: Mara de bois, Diamante, Selva, Irma i druge.

Sadnja zelenim sadnicama započinje u avgustu i traje sve do sredine septembra. U ovom periodu je potrebno obezbjediti redovno zalijevanje tokom prvih 10 dana nakon sadnje. Ranije se sade sorte kojima treba duži period za formiranje rodnih pupoljaka npr. elsanta, dok se sorte sa kraćim periodom formiranja rodnih pupoljaka sade kasnije npr. marmolada. Optimalno vrijeme sadnje će omogućiti formiranje rodnih pupoljaka i dobar rod sljedeće godine. Kasniju sadnju treba izbjegavati, jer jagode ulaze u zimu nepripremljene, lakše izmrzavaju i urod je slabiji.

Optimalno vrijeme sadnje će omogućiti formiranje rodnih pupoljaka i dobar rod sljedeće godine.

Da bi uspješno gajili jagodu treba odabrati adekvatnu parcelu i kvalitetno zemljište, sortu, kvalitetne sadnice, ispoštovati rotaciju usjeva, obezbjediti navodnjavanje, đubrenje i zaštitu zasada. Za sadnju odabrati rahla, rastrasita zemljišta neutralne ph rekcije. Odabrati ravne terene, ne previše strme. Za svoj razvoj ne podnosi podvodna, teška, zbijena i hladna zemljišta. Nivo podzemne vode ne smije biti manji od 60cm. Za sadnju odabrati osunčana mjesta. Na istu parcelu mogu doći nakon 3-5godina. Dobre predkulture su žitarice (ječam, zob), komorač, kadifica. Loši predusjevi su krompir, paradajz, krastavac, patlidžan, paprika zbog nagomilavanja štetočina u tlu.

Sadnja i briga nakon sadnje

Najbolji su živići koje imaju prečnik korjenovog vrata 6mm, sa 3 do 4 lista. Sadnice je potrebno što prije posaditi. Ukoliko sadnja kasni 2 do 3 dana živiće čuvati u hladnoj, mračnoj prostoriji (podrum) sa korijenom umotanim ili prekrivenim u vlažan materijal. Za sadnju odabrati zdrave živiće, bez znakova oboljenja. Prije sadnje potopiti korijen živića u rastvor svježeg goveđeg đubra, vode i ilovače u odnosu 1:1:1. Sadnju obavljati po oblačnom danu.

Sadnja na manjim parcelama se može obaviti ručno uz upotrebu račvaste sadiljke ili se sadnja obavlja u brazdice dubine 6 do 7 cm. Sadnice nakon zatrpavanja zemlje dobro pritisnuti da bi se ostvario kontak između korijena jagode i zemljišta. Sadnja sadiljkom se obavlja da se korijen živića položi na dlan jedne ruke i sadiljkom lagano gura u zemljište, kada se korijen uvuče u tlo sadiljku gurnuti prema dole jače i na taj način odsjeći višak korijena. Korijen treba da je dužine 10cm. Obratiti pažnju na dubinu sadnje. Jagode su osjetljive na preduboko sađenje. Sadnju obavljati do dubine na kojoj su rasle u rasadniku. Nakon sadnje obaviti zalijevanje sa 0,5l do 1l vode.

Sadnja se obavlja u jednorede, dvorede i višerede. Najpraktičnija sadnja je dvoredna sadnja. Ovakva sadnja omogućiće najlakše održavanje zasada jagode.

Sadnja u jedan red: međuredni razmak 70cm, a razmak u redu 20 do 40cm. Razmak zavisi od bujnosti sorte.

Dvoredna sadnja obavlja se na gredicama širine 70 do 80cm i razmaka između gredica 30 do 35cm. Razmak redova na gredici je 30 do 40cm, a razmak u redu do 40cm. Živići se sade u cik cak formi.

Gredice koje smo zasadili mogu da se prekiju malčem: slamom, sijenom, piljevinom. Malč će spriječiti rast korova, zadržati vlagu u tlu tokom ljetnih mjeseci, omogućuje bolje ukorjenjavanje, spriječiti prljanje plodova. Ako se koristi piljevina treba znati da ona može dovesti do zakiseljavanja tla i ne koristiti piljevinu od četinara. Najbolja je piljevina od hrasta.

Gajenje jagode na foliji ima istu ulogu. Otvori za sadnju mogu se praviti zaoštrenom cijevi ili se koriste folije sa napravljenim rupama na odgovarajućem razmaku.

Tokom ljeta jagode se zalijevaju 1x sedmično u ranim jutarnjim satima mlakom vodom.

Dobri susjedi i niski tuneli

U godini sadnje treba pored jagoda posaditi i bijeli luk. Jagode posađene u združenom usjevu sa bijelim lukom su vitalnije, odolijevaju mnogim prouzrokovačima biljnih bolesti i štetočinama. Bijeli luk svojim mirisom odbija mnoge štetočine. Pored jagoda dobro je posaditi i borač koji poboljšava ukus plodova i privlači oprašivače u jagodnjak. Borač će na sebe privući štetne insekte, a jagode će biti pošteđene. Pored zasada jagode potreno je zasaditi biljke koje će privući rutavu bubu: aronija, cinija.

Kasni proljećni mrazevi su najveći neprijatelj jagode. Niski tuneli omogućavaju jagodama da brže rastu, štite jagode od kasnih proljećnih mrazeva i propadanja cvijetova prvih etaža koji daju najkrupnije plodove, sazrijevaju nekoliko dana ranije (7 do 10 dana). Tuneli se pokrivaju u vrijeme cvjetanja jagode. Tokom lijepih dana tuneli se otkrivaju, a noću se opet pokrivaju. Izmrzavanjem prvih cvjetova urod se smanji, ali može biti u potpunosti uništen. Razmak između lukova tunela je 1m, a folija se pričvršćuje za lukove elastičnim vezivima.

Foto: Pixabay.com