Voćar koji čeka podsticaje neće daleko dogurati

Osim uduplavanja prinosa primjenom novih tehnologija, voćari se ubuduće moraju orijentisati i na izmjenu voćnih vrsta. Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS smatra da se voćari ne smiju mnogo oslanjati na podsticaje i subvencije, već na vlastiti angažman i nova saznanja.

Ministar Mirjanić kaže da se intenzivna poljoprivreda u Evropi odlikuje učešćem animalne proizvodnje u bruto društvenom proizvodu poljoprivrede od 65%, a biljna proizvodnja sa preostalih 35 procenata. U Republici Srpskoj taj omjer je gotovo podjednak, pa će Vlada RS svjesno favorizovati stočarsku proizvodnju.

"Voćari moraju pratiti dostignuća domaće i inostrane nauke, primijenjivati nova tehnološka i tehnička rješenja i uduplati prinose jabuke, kruške i breskve sa 4 na 8 vagona po jednom hektaru. Tad će subvencije za njih biti minorne. Neće daleko dogurati voćar koji mnogo računa na subvencije i podsticaje", kaže Mirjanić.

Voćari prihvatili promjene

Potkozarski voćari, koji godišnje proizvedu oko 50 hiljada tona voća svjesni su da se moraju prilagođavati tržištu Evropske unije. Iskoristili su subvencije i podsticaje za sadni materijal, protivgradne mreže, sisteme navodnjavanja, kontrolu kvaliteta zemljišta i ambalažu, pa sada razmišljaju o novim koracima. Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS kaže da se u BiH, pa tako i u Potkozarju sve više podižu plantaže maline, lješnika i drugog voća poput aronije i kupine.

Neće daleko dogurati voćar koji mnogo računa na subvencije i podsticaje", kaže ministar Mirjanić.

"Imamo daleko najbolje uslove za uzgoj maline, od zemljišta, vode, vazduha, klime, broja sunčanih dana u godini, do slobodnih parcela i raspoloženih mladih voćara. Imamo još nekih nepoznanica vezano za štetnike i bolesti maline, pa smo u pomoć pozvali najeminentnije stručnjake. Malina ima odličnu prođu na tržištu i visoku otkupnu cijenu, što je svojevrstan magnet za voćare. Postoji veliko interesovanje i za uzgoj lješnika", kaže Dojčinović.

Budućnost u uzgoju lješnika i maline

Srđan Božić, mladi voćar iz laktaškog sela Drugovići sa pažnjom je slušao izlaganje profesora iz BiH, Srbije i Hrvatske i na kraju ponudio originalno i veoma kvalitetno rješenje za ekspanziju novih voćnih vrsta u ovim krajevima.

"Podigao sam mini plantažu lješnika od 2 dunuma. Još je sve u fazi probnog rada. I dok čekam plodove razvio sam web platformu koja će biti od velike pomoći voćarima. Pošto sam informatičar i voćar želio sam da sjedinim ove dvije djelatnosti. Ponudio sam voćarima mogućnost da se na stranici koju uređujem pojave, registruju i ponude svoje proizvode. Nadam se da će biti primijećeni od strane potrošača", rekao je Božić.

Predavanje profesora Nikole Mićića sa banjolučkog Poljoprivrednog fakulteta o lijesci kao izazovu za gajenje naišlo je na ogromno interesovanje više od 300 voćara iz svih krajeva BiH, koji su učestvovali na savjetovanju u Gradišci. Profesor Nikola Mićić do tančina je naveo sve prednosti pri uzgoju lijeske, ali i zablude i opasnosti koje vrebaju. Ipak ova proizvodnja dobila je epitet obećavajuće u BiH.

"Postoji mnogo faza za uzgoj lijeske, od pripreme zemljišta, ispitivanja njegove plodnosti, do sadnje, zaštite, vještačkog oprašivanja , pa do sakupljanja, kalibriranja, sušenja, pakovanja i prodaje plodova. Ni jedna operacija se ne smije zanemariti ni izostaviti, jer je onda trud uzalud. Zbog takvog ponašanja u BiH je propalo oko 200 hektara plantaža lješnjaka,u Brodu, Prnjavoru, Doboju, Hercegovini i drugim krajevima. Uzgoj lješnika je veoma profitabilan, ali bez primjene nauke je rizičan", rekao je profesor Mićić.

Na savjetovanju je bilo riječi i o dobroj praksi voćarskih zadruga, savremenim trendovima u ishrani voća te o sistemu zaštite od mraza orošavanjem. Desetak stručnih tema voćarima su prezentovali univerzitetski profesori iz Banja Luke, Beograda i Novog Sada, te vrhunski stručnjaci praktičari iz Hrvatske.

Voćari nisu sami

Peto Savjetovanje voćara na originalan način iskoristili su i bankari koji su prezentovali kredite namijenjene agraru. Osim čelnih ljudi iz entitetskog ministarstva i opštine Gradiška savjetovanje su pratili i predstavnici nekoliko poljoprivrednih udruženja, promoteri najpoznatijih svjetskih proizvođača zaštitnih sredstava, proizvođači ambalaže i drugi.

Organizatori savjetovanja su bili Udruženje voćara RS i Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banja Luci, a generalni sponzori Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, opštine Gradiška, Ugljevik i Teslić, te kompanije "Golić trade", "Ugrenović" i "Bayer". I ovaj put voćari su pokazali da imaju jedno od najorganizovanijih udruženja, te da im je veoma stalo za unapređenje proizvodnje i primjenu najnovijih svjetskih trendova u proizvodnji voća.