Lani se dnevno samo u bugojanskoj općini bralo 70 tona malina zasijanih na oko 1.800 duluma, a kako je riječ o proizvodnji koja donosi najveći prihod, ne čudi da se uzgojem različitih vrsta malina bavi hiljadu porodica.
Posljednje pripreme za ovogodišnju sezonu malina obavljaju se ovih dana u svim dijelovima bugojanske općine. Svi se, dakako, nadaju dobrom urodu i još boljoj otkupnoj cijeni koja je prošle godine za sortu Vilamet bila 3,30 KM po jednom kilogramu, a sorte Miker 3,5 KM/kg.
Podsjećamo, dnevno se samo u bugojanskoj općini bralo 70 tona malina zasijanih na oko 1.800 duluma, a kako je riječ o proizvodnji koja donosi najveći prihod, ne čudi da se uzgojem različitih vrsta malina bavi hiljadu porodica. Očekivani prinosi bili su oko 3.000 tona samo od proizvođača s područja bugojanske općine. No kako postoji osam otkupljivača sa hladnjačkim kapacitetima od 6.000 tona, malina se u Bugojno dovozila i iz Željeznog Polja, Mrkonjić-Grada, Gornjeg Vakufa, Donjeg Vakufa, Prozora, Viteza i Novog Travnika.
Kako je već pisao Agroklub, trend rasta i razvoja proizvodnje jagodičastog i bobičastog voća, a posebice maline u BiH je u konstantnom usponu. Svake godine BiH udvostručuje proizvodnju i izvoz maline na zahtjevno europsko tržište. Stručnim analizama tržišta, u koje su uključeni otkupljivači, proizvođači, stručnjaci sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo te čelnici razvojnog projekta poljoprivrede u BiH Farma, procijenili su da je u zemlji između 5.000 i 6.000 dunuma pod zasadima maline različitih sorti, a prednjače sorte Polka i Vilamet.
Da je BiH zaista ozbiljan proizvođač maline, pokazao je i izvještaj USDA - "National Agricultural Statistics Service" za 2014. godinu, u kojem BiH zauzima visoko 12. mjesto u svijetu po proizvodnji i izvozu maline.
Prema podacima UNDP BiH, 90% ukupnih prihoda maline, BiH izvozi u EU, Švicarsku i Sjevernu Ameriku, dok se ostakak koristi za domaće tržište i domaće prerađivačke kapacitete.
Foto: Olgavolodina/Bigstockphoto
Tagovi
Autorica
