Sirćetna (octena) mušica koja napada plodove voća utvrđena je u pet kantona!
Federalno ministarstvo poljoprivrede obavještava fizička i pravna lica - vlasnike bilja (posjednici, proizvođači, trgovci), organizacije i službe o pojavi i potvrđivanju štetnog organizma Drosophila suzukii (Matsumura, 1931) - sirćetna (octena) mušica plodova. Determinaciju pojave i potvrđivanje navedenog štetnog organizama izvršio je Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru na sljedećim lokalitetima u Federaciji BiH, i to:
Octena mušica napada plodove voća sa tankom pokožicom. Imago je smećkastožut sa crnim prugama na zatku i svijetlocrvenim očima. Mužjak ima karakterističnu crnosivu pjegu na vrhu prozirnih krila, dok ženka nema pjege na krilima. Ženka ima leglicu u obliku pile kojom reže pokožicu ploda i ubušuje jaja. Larve se odmah počinju hraniti mesom ploda, a napadnuti plodovi se prepoznaju po malim rupicama (ulaznom ubodu) te udubljenim mekim tačkama na površini ploda koje mijenja boju.
Takvi plodovi vrlo brzo propadaju, a na oštećene plodove naknadno se nasele i različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) koji uzrokuju njihovu trulež. Uzrokuje vrlo velike štete; ekonomski važne štete zabilježene su na trešnji, šljivi, breskvi, borovnici, malini, kupini, jagodi i vinovoj lozi. Plodovi nisu prikladni za jelo i gube tržišnu vrijednost.
Preporučene su sljedeće mjere:
● sakupljanje i hitno uništavanje zaraženih plodova. Ova mjera se preporučuje u vrijeme sazrijevanja, berbe i pakovanja na mjestu proizvodnje. Za uništavanje jaja i larvi u zaraženim plodovima kompostiranje nije odgovarajuće rješenje. Odstraniti sve zaražene plodove i uništiti ih (npr. dubokim zakopavanjem) jer svaki zaostali zaraženi plod je izvor daljeg širenja insekta;
● preporučuje se proizvođačima da, gdje je to god moguće, proizvode u zaštićenom prostoru ili za pokrivanje koriste zaštitne mreže čiji je promjer otvora manji od 0,98 mm (Kawaze 2008.).;
● primjenom hranidbenih atraktanata tj.korištenjem klopki sa sirćetom (npr. krpa natopljena jabukovim sirćetom u zatvorenim plastičnim bocama sa simetrično izbušenim rupicama 3-4 promjera 5 mm, na otprilike 3 cm ispod čepa boce; umjesto krpe može se u boce uliti jabučno sirće do otprilike polovice zapremine. Može se koristiti i vinsko sirće ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera, a može se koristiti i kombinacija jabučnog i vinskog sirćeta).
Idealno vrijeme za postavljanje mamaca je najkasnije mjesec dana prije početka zrenja plodova. Za prvu detekciju, mamci se postavljaju na rubove nasada, u živu ogradu oko nasada ili u sam nasad. Klopke treba objesiti ili u krošnju ili ih fiksirati na tlu između redova biljaka na sjenovitu poziciju.
Više informacija o sirćetnoj mušici, biljkama koje napada, simptomima i preporučenim fitosanitarnim mjerama dostupno je ovdje.
Foto: youtube.com
Tagovi
Autorica