AgroKlub.ba

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Voćarstvo » Kako prirodno održavati lijesku velike rodnosti?

Kako prirodno održavati lijesku velike rodnosti?

Ekološki uzgoj lješnjaka

Kako prirodno održavati lijesku velike rodnosti?

Datum: 05.01.2017. 08:00

Kategorija:

Voćarstvo, Eko proizvodnja

Temelj uzgoja lijeske je racionalno korištenje proizvodnog prostora. Što su prirodni uvjeti za uzgoj lijeske i proizvodnju lješnjaka povoljniji, to je manji obujam agromelioracija i investicijskih sredstava za uređenje proizvodnog prostora i obratno.

Lješnjak je na latinskom i engleskom jeziku dobio ime po korijenima riječi koje u prijevodu znače kapica, kaciga. To su izrazi koji vjerodostojno oslikavaju izgled tog ploda u prirodnom obliku, na stablu, oklopljenog svojom "kapicom".

Latinskog naziva Corylus avellana L to je vrlo razgranat, gust listopadni grm, rjeđe manje stablo, visine do 5 m. Raste u šumama i šikarama pored putova i u međama, lako se razmnožava. Muški cvjetovi su u resama obično 2-4 u grupama, otvore se rano u proljeće i praše obilno polenom, što pčele rado koriste. Ženski su po dva u cvastima slični pupoljcima iz kojih vire tamnocrveni žigovi. Plod lješnjak se koristi u prehrani ljudi.

Izbor proizvodnog prostora

Temelj uzgoja lijeske je racionalno korištenje proizvodnog prostora. Što su prirodni uvjeti za uzgoj lijeske i proizvodnju lješnjaka povoljniji, to je manji obujam agromelioracija i investicijskih sredstava za uređenje proizvodnog prostora i obratno, što su manje povoljni za osiguranje redovite i obilne proizvodnje kvalitetnih plodova, to su potrebni opširniji agromeliorativni zahvati i veći troškovi za osposobljavanje proizvodnog prostora.

Kako se riješiti ljeskotoča na prirodan način?

Ocjena proizvodnog prostora za lijesku ima osobito veliko značenje. Klimatske prilike su osnovni faktor proizvodnje lješnjaka, naročito temperature i oborine. Postoji više vrsta od kojih kulturne sorte lijeske vode podrijetlo te se pojedine sorte specifično ponašaju prema klimatskim prilikama.

Mikroklima ima posebno značenje

U fenofazi cvatnje i oplodnje, prava predodžba o stupnju prikladnosti klime može se postići samo detaljnom analizom temperature (apsolutno minimalne, srednje-dnevne, inaktivne, tj. ispod 7ºC, aktivne iznad 7, apsolutne maksimalne, srednje godišnje i srednje u periodu vegetacije) u tipičnom uzgojnom području. Posebno značenje ima lokalna klima, mikroklima.

Treba sagledati okolnosti uz koje nastupa jače zahlađenje, koliko dugo traje i kada se pojavljuje. Apsolutna minimalna temperatura kritična za lijesku je od -26 ºC. U periodu dubokog zimskog mirovanja, ako nastupi postupno zahlađenje, veliki broj sorti podnosi kraće vrijeme temperature od -25ºC, pa čak i 30. Otpornost lijeske prema hladnoći uvjetovana je čitavim nizom faktora, pa je nemoguće detaljno precizirati kritični prag temeperature.

Cvatovi su posebno osjetljivi prema niskim temperaturama pa postoje razlike između muških i ženskih cvatova (inflorescenci). U doba pune cvatnje muški cvatovi su vrlo osjetljivi prema nižim temperaturama. Povrede nastupaju već uz temperaturu od -7 do -8 i to već za nekoliko sati.

Sustav uzgoja lijeske

Lijeska se uzgaja u obliku grma ili kao stablo s različitom visinom debla. Kada se uzgaja u obliku grma, prakticira se jednostavni grm uzgojen od jedne sadnice, zatim sastavljeni koji se oblikuje od 2,3 ili 4 sadnice na manjem razmaku jedan od druge (sadnja u buket). Sadnice se posade u istostraničan trokut ili u kvadrat tako da dobivamo rastresit grm koji je u sredini rastvoren da može ulaziti svjetlo. Prakticira se i uzgoj u obliku žive ograde pri čemu su veći razmaci između redova, a manji u redu.

Pri uzgoju s deblom, krošnja se oblikuje na različitoj visini. Deblo je često visoko svega 20 cm pa se oblikuje tzv. grmolika vaza. Deblo može biti visine 40-80 cm. Krošnja se najčešće formira u obliku popravljene vaze, da se postigne čvrst skelet i dobra osjetljivost čitave krošnje, što je preduvjet da u njoj bude velika rodna površina. Lijeska prirodno oblikuje grm jer se iz korijenova vrata razvijaju korijenovi izdanci koji popunjavaju i proširuju grm. Lijeske koje su uzgojene u obliku grma bujnijeg su rasta i treba ih saditi na veći razmak. Ranije prorode i daju nešto veće prirode po jedinici površine u prvim godinama nakon sadnje.

U malim obiteljskim voćnjacima, gdje se velik broj složenih pomotehničkih zahvata, rez, berba, obavlja ručno, prevladava uzgoj u obliku grma.

Lijeska i njene bolesti - kako ih spriječiti?

Starenjem grma opada rodnost

Prilikom uzgoja većeg broja biljaka po jednom hektaru oblikovanih kao sastavljeni grm, ranije se uspostavlja skladna ravnoteža u razvijenosti nadzemnog sustava i korijenove mreže, ranije dolaze u rod i veća je rodnost u prvim godinama. U kasnijoj dobi, rodnost određuje ukupna rodna površina, snaga rasta, dužina ukupnog prirasta i prosječna dužina jednogodišnjih izboja i koeficijentom racionalnog korištenja volumena obrasle površine.

Starenjem jednostavnog ili sastavljenog grma opada rodnost. Nakon opadanja rodnosti u 10. ili 12. godini treba pomlađivati ili intenzivno orezati grmove. Lijeska je tipični heliofit i pretežno rodi na dobro osvijetljenim dijelovima grma ili krošnje.

Veči prirodi u uzgoju s deblom

Stabla uzgojena s deblom imaju za 25, 4% manju projekciju krošnje nego kod grma, ali je na 1 m² površine krošnje na stablu rodnost veća za 26,1%. S povećanjem volumena krošnje grma postupno relativno opada intenzitet rodnosti, što se tumači starenjem grma, zatim smanjenjem dužine jednogodišnih izboja i zasjenjivanjem, odnosno smanjenjem osvijetljenja grma. Volumen trogodišnjeg grma iznosi 1,4 m³ a sedmogodišnjeg 12,3 m³. Ukupni rodni volumen relativno opada sa starošču.

Faktor racionalnosti kod lijeski uzgojenih u obliku grma iznosi u trećoj godini 0,7, a u 7. je smanjen i iznosi 0,49. Kod uzgoja u obliku stabla iznosio je u 3. godini 0,78, a u 7. 0,58. Može biti da grm u odnosu na stablo daje veći volumen, nego što je volumen krošnje stabla, pa čak i veću rodnost po voćki. Racionalnost rodnosti obrasle površine po jednom ha u grmu manja je nego u stablu, pa se u uzgoju s deblom postižu po 1 ha veći prirodi.

Fiziološka osnova rodnosti

Ustanovljeno je da su lijeske uzgojene u obliku grma sa 10 do 12 skeletnih grana, posađene na razmak od 5x6 m, dale po grmu prirod 6,7 kg, a lijeske uzgojene u obliku vaze s deblom visine 40-60 cm, a posađene na razmak 4x3 m, dale 4,4 kg po stablu.

Smatra se da je fiziološka osnova redovite i obilne rodnosti naglašena u uzgoju s deblom i krošnjom u obliku popravljene vaze. Na rodnost lijeske također utječu gustoća sklopa i uzgojni oblik.

Uz formiranje uzgojnog oblika postoji i specifičnost u rezu rodnih stabala ili grmova. Rodna stabla postupno prema periferiji krošnje smanjuju dužinu prirasta i ukupni prirast jednogodišnjih izboja. S tim u vezi osjetno opada rodnost. Općenito dobra se rodnost kod lijeske, neovisno o starosti stabala, postiže ako prosječna dužina jednogodišnjih izboja iznosi 15 do 20 cm. Rez pozitivno utječe na podržavanje fiziološke ravnoteže voćke i to jednako na vegetativni razvitak jednogodišnjih izboja kao i na zametanje cvatnih pupova, oplodnju, rast, težinu i kvalitetu plodova.

Gustoća sklopova

Gustoća sklopa ovisi o bujnosti sorte, podloge, uzgojnom obliku i plodnosti tla. U uzgoju lijeske rijeđe se upotrebljavaju podloge i to uglavnom Corylus colurna, koja se odlikuje većom bujnošću. Sorte koje su cijepljene na njoj, postižu za oko 30% veću bujnost pa su i razmaci sadnje veći.

Kod nas za uzgoj u obliku stabla na podlozi Corylus colurna u uvjetima suhog gospodarenja dobar razmak 6x4 m, a na vlastitom korijenu 5x4 m. Predlaže se i uzgoj u gustom sklopu u obliku stabla s razmakom između redova 6 do 6 m, a u redu 2,5 do 3 metra. Na manjim posjedima predlaže se sustav uzgoja u obliku žive ograde. Razmak između redova je 5,5 do 6 m, a u redu se sade dvije sadnice na razmaku jedna od druge 35 do 40 cm, a između njih je u redu razmak 2 do 2,5 m.

Bolesti lijeske

Lijeska se može uzgajati na sredozemnom području, ali i na cijelom području umjereno kontinentalne klime. Od bolesti na lijeski najčešće se javljaju pepelnica, bakterijska palež, bakterijski rak, antraknoza, kao i neke viroze. Najvažnije kod nas su dvije vrste bakterioza, a u nekim godinama i pepelnica. Na lijesku mogu doći dvije vrste bakterioza, ali su simptomi dosta slični.

Jedna bakterioza se naziva bakterijska palež, a druga bakterijski rak. Simptomi se očituju na svim dijelovima biljke u obliku tamnih pjega i stvaranjem rak-rana na granama. Na zaraženim dijelovima pojavljuje se karakteristični žućkasti bakterijski iscjedak. Zbog razvoja bolesti suše se pojedini dijelovi biljke, a nekada i cijela stabala. Bolesti se intenzivnije javljaju u vlažnim i kišovitim godinama.

Ljeskotočina najopasniji štetnik

Najopasniji štetnik lijeske. Borba protiv ljeskotoča treba se intenzivno voditi od početka svibnja pa sve do kraja lipnja. Od preparata upotrebljavati: Baturad, Kalijev sapun i macerat ljute paprike. Zaštita se provodi uklanjanjem zaraženih dijelova biljke (grana) i primjenom fungicida na bazi bakra (Champion tekući, Bordoška juha) prije i na samom početku kretanja vegetacije u vrijeme otvaranja pupova.

Foto: Nedjeljko Musulin

Broj pregleda članka: 3120; Uspješnost članka: 287

Tagovi: Ekološki uzgoj, Zaštita, Lijeska, položaj, način sadnje

Ključne riječi članka: kako, prirodno, odrzavati, lijesku, velike, rodnosti, obliku, lijeske, rodnost, krošnje, razmak, stabla, deblom, rodnosti, uzgoju, proizvodnog, lijeska, bolesti, između, prema, uzgoja, prostora, izboja, uzgoj, opada, volumen, lijesku, godinama, stablu, površine, sadnice, sorte, iznosi, jednogodišnjih, oblikuje, bakterijski, biljke, bakterioza, godini, gustoća, dijelovima, stabala, dvije, uzgojene, posebno, području, temperature, značenje, visine, postupno, redova, ranije, starenjem, corylus, rodna, stablo, dužina, obliku grma, proizvodnog prostora, jednogodišnjih izboja, obliku stabla, između redova, opada rodnost, dvije vrste bakterioza, dužina jednogodišnjih izboja, prosječna dužina jednogodišnjih, grma opada rodnost


Renata Dragović

Svi tekstovi autora

Autorica Renata Dragović

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.