Biljka je jednodoma,odnosno na jednoj biljci se nalaze razdvojeni muški (rese) i ženski cvjetovi. Sorte lijeske nemaju istovremeno cvjetanje muških i ženskih cvjetova, što u velikoj mjeri zavisi od temperaturnih uslova.
Lijeska je široko rasprostranjena voćna vrsta čiji se plod koristi u ishrani za stonu potrošnju, za konditorsku i farmaceutsku industriju, važan je izvor hrane za mnoge divlje životinje. Sve veća potražnja za plodom lijeske, posebno od strane konditorske industrije, rezultirale su podizanjem novih zasada.
Da bi proizvodnja lješnjaka bila uspješna, prilikom podizanja zasada potrebno je izbjeći mnoge greške koje se kasnije teško ispravljaju. Ovo je posebno značajno što je lijeska dugovječna voćna vrsta i samo sa stručnošću i znanjem treba pristupiti podizanju zasada lijeske. Lijeska živi i do 100 godina, a prorodi već u trećoj ili četvrtoj godini. U puni rod stupa u sedmoj ili osmoj godini, a period rodnosti je dosta dug i lijeska može da plodonosi i 70 godina, a punu rodnost ostvaruje i do 50 godina.
Da bi se dobio dobar urod veliku pažnju treba pokloniti izboru sorti i oprašivanju lijeske. Biljka je jednodoma, odnosno na jednoj biljci se nalaze razdvojeni muški i ženski cvjetovi. Muški cvjetovi su rese koje mogu biti duge i do 20 cm, a obično od 4 do 6 cm, na kojima se nalazi i 200 prašničkih komora. Ovi cvjetovi se formiraju tokom šestog mjeseca. Polen lijeske je bogat skrobom i zbog toga vjetar može da ga prenese na kraće udaljenosti od 15 do 30 metara. Muški cvjetovi, rese, brže rastu ako je vrijeme bez padavina. Ako je vrijeme kišovito i vazduh zasićen vlagom, rese rastu sporije. Jedna resa može dati oko 4 miliona polenovih zrnaca. Ženski cvjetovi se formiraju u grupama u pazuhu listova ili muških cvjetova i to 3 do 15 u grupi, na jednogodišnjim grančicama. Oprašivanje se vrši putem vjetra u periodu zime, od dvanaestog do kraja drugog mjeseca, kada lijeska cvijeta. Oplodnja se dešava tokom petog mjeseca. Karakteristično je za lijesku da se jajnici u ženskim cvjetovima razvijaju tek nakon 1,5 do 2 mjeseca, što znači i da se oplodnja odvija kasnije.
Većina sorti je samobesplodna. Karakteristično je da sorte lijeske nemaju istovremeno cvjetanje muških i ženskih cvjetova. Ono je varijabilno i ovisi o interakciji genetskih svojstava sorte i ekoloških uslova u kojima se uzgaja. Muški cvjetovi mogu cvjetati prije ženskih, ali poslije, a ponekad se cvjetanje može i podudariti. Sve to zavisi od vremenskih uslova. Tokom hladne i duge zime prvo cvjetaju ženski cvjetovi, a ako je zima blaga prvo cvjetaju muški cvjetovi. Zbog toga je neophodno imati u zasadu više sorti, najmanje 2 do 3 sorte, koje se međusobno oprašuju. Dok na jednoj biljci cvjetaju rese, na drugoj cvjetaju ženski cvjetovi. Pojava neplodonošenja može biti povezana i sa pojavom mrazeva, zbog kojih dolazi do izmrzavanja cvijetnih pupoljaka. Zbog toga je u područjima sa čestom pojavom mrazeva poželjno u zasadu imati i primjerke divljeg lješnjaka, jer se odlikuju visokom otpornošću muških cvjetova na niske temperature.
Kada dođe do cvjetanja, cjelokupan urod može da uništi i kratkotrajan mraz sa temperaturom od -3°C. U periodu mirovanja biljke su u stanju da izdrže niske temperature, ali iznenadni proljetni mrazevi mogu da unište pupoljke koji su počeli da se otvaraju i cvjetaju. Njihova osjetljivost na niske temperature zavisi u kojoj fazi se nalaze. Tokom zime pupoljci mogu da izdrže i temperature do -30°C. Muški cvjetovi tokom cvjetanja mogu da stradaju već na -3 do -5°C. Ženski cvjetovi u periodu cvjetanja stradaju na -8°C, a oplođen cvijet strada na -3°C. Uspješno oprašivanje zavisi od vremenskih uslova. Produžen kišni period dovodi do spiranja polena i sprečavanja širenja polena putem vjetra. Prinosi u kišnoj godini su veoma niski, a nizak je i kvalitet plodova.
Cvijetanje lijeske može trajati od 3 do 4 sedmice, a u prosjeku je to od 9 do 10 dana. Na dužinu cvjetanja utiču vremenski uslovi. Nakon oprašivanja rese otpadaju, a ženski cvjetovi nastavljaju sa razvojem. Da bi dobili bolje oprašivanje i oplodnju, a samim tim i bogatiji urod, može se vršiti i vještačko oprašivanje lijeske. Postoji nekoliko načina oprašivanja, a najjednostavniji su da se za oprašivanje odsječe grana sa resama i odnese do stabla koje će biti oprašeno i tamo se grana sa resama dobro protrese. Drugi način je da se prikupe cvjetale rese i da se oprašivanje vrši istresanjem resa na određeno stablo. Jedan od načina vještačke oplodnje je sakupljanje polena tako što se rese stresu u papirnatu vrećicu, zamota se sve u celofan i čuva u frižideru na temperaturi od 0°C. Po potrebi, vrši se oprašivanje tako što se četkica za slikanje umoči u polen u vrećici i lagano pređe preko stigmi ženskog cvijeta. Ovaj metod je pogodan za male žbunove.
Lijeska je heliofit, a to znači da rodne pupoljke formira na periferiji krošnje i na to treba obratiti veliku pažnu tokom rezidbe i održavanja zasada. Da bi dobili dobar urod, veoma je važno odabrati dobar sortiment zasada i poznavati biološke karakteristike sorti i njihovo reagovanje na uslove sredine.
Svakoj sorti odgovara oprašivač specifičan za tu sortu, zato u nastavku donosimo pregled najboljih oprašivača po sortama:
Foto: depositphotos.com; bernhardlux
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica