Šumari za svako ustrijeljeno grlo uprihode oko 12.000 zlota ili oko 2.800 eura, a lovac na ubijenom bizonu može zaraditi od prodaje mesa koje je vrlo ukusno i traženo te od kože, 36.000 zlota, što je oko 8 200 eura.
Poljska javnost, posebice zaštitnici okoliša i životinja, komentatori na forumima društvenih mreža pa i neki poznati Poljaci, poput glumca Marcina Dorocinskog, uznemireni su i zgroženi zahtjevom šumskog gospodarstva vojvodstva Warminsko-Mazurskie na sjeveru Poljske, da im se dozvoli odstrijel 10 bizona koji obitavaju u Bjelovjeskoj šumi koja se većim dijelom prostire u Bjelorusiji, a manjim dijelom u Poljskoj i svugdje gdje ih ima, a ima ih jako malo, još u istočnoj i sjevernoj Europi, zaštićena su vrsta.
Bizoni su u Bjelorusiji i Poljskoj zaštićeni i da bi se i jedan odstrijelio, valja zatražiti posebne dozvole uz podrobne argumente.
Kako piše poljski dnevnik Wprost, u poljskom nacionalnom parku u Bjelovjeskoj šumi gdje bizoni žive slobodno, ali su na meti brojnih lovokradica, krdo danas broji samo 100 europskih bizona Bison bonasus, kako je naziv ove vrste koja je početkom 20. stoljeća gotovo potpuno istrijebljena. No znanstvenici su od primjeraka u zoološkim vrtovima pokrenuli projekt oporavka brojčanog stanja vrste, što je uspjelo, tako da ih je sada oko 1.000 grla.
Nadglednici nacionalnog parka tvrde kako odstrijel bizona nije nikakva novost već se lov povremeno komercijalno organizira, a novac zarađen od lovaca na taj način koristi se za održavanje preostalih bizona.
Popularni poljski glumac i aktivist svjetskog World Wide fonda za prirodu, Marcin Dorocinski je na svom facebook profilu napisao kako je zgrožen pa pita "kakvim se pravom diže ruka za uništavanje zaštićenog krda bizona za novac i zadovoljstvo lovaca". Glumac je zgrožen što će od krda od 100 grla biti dozvoljeno ubijanje svakog desetog bizona.
Pojasnio je kako šumarsko gospodarstvo koje gospodari šumom u kojoj se krdo bizona slobodno kreće, za svako ustrijeljeno grlo uprihodi oko 12.000 zlota ili oko 2.800 eura, a lovac na ubijenom bizonu može zaraditi od prodaje mesa koje je vrlo ukusno i traženo te od kože, 36.000 zlota, što je oko 8.200 eura. Očito je obostran interes koji donosi novac i šumarima i lovcima, a ekološki aspekt im je sporedan.
"Održavanje i nadziranje bizona košta 3.000 zlota, manje od 700 eura, pa su šumari odlučili da je bolje zaraditi na smrti ovih životinja", napisao je Dorocinski.
Europski bizon ima masivno 3,5 m dugo tijelo, visine je dva metra u ramenima i težine do jedne tone. Bizon je simbol Bjelorusije i pojavljuje se na grbovim bjeloruskih gradova i u imenima udruga pod nazivom "zubr", a u Poljskoj se proizvodi votka Żubrówka u koju se dodaje bizonova trava (lat. Hierochloe odorata).
Američki i europski bizoni su usko povezane vrste, koje potječu od izumrle vrste bizona (lat. Bison sivalensis). Fosilni ostaci su pronađeni u sjevernoj Indiji. Prema istraživanjima stručnjaka, prije ledenog doba, prešli su u Sjevernu Ameriku i evoluirali u današnjeg američkog bizona kakvog možemo vidjeti u vestern filmovima.
Foto: pexels.com
Tagovi
Autor
