Udružili se i vraćaju ovčarstvu stari značaj!

Zajedno smo jači, glasi stara poslovica. Prepoznali su to i uzgajivači ovaca i koza sa prostora tri potkozarske opštine Prijedora, Gradiške i Kozarske Dubice, koji su se udružili u jedinstveno Udruženje uzgajivača ovaca i koza "Kozara".

Djelatnost Udruženje obavlja na području cijele BiH, a glavni ciljevi su im zastupanje interesa uzgajivača, unapređenje ovčarske proizvodnje na području opština Prijedor, Gradiška i Kozarska Dubica, edukacija uzgajivača ovaca u svim aspektima uzgoja u cilju podizanja nivoa znanja i svijesti kao preduslova za postizanje boljih proizvodnih rezultatana na farmama poštujući principe dobre odgajivačke i higijenske prakse, dobrobiti životinja i zdravstvene bezbjednosti.

Kvalitetnom hranom i brigom do zdrave ovce

Ovčarstvo danas nije na razini na kojoj bi trebalo biti, no optimizam ne napušta domaće uzgajivače.

"Preživljamo, no treba ulagati. Za prave kupce je potrebna količina i kvalitet", kaže član Udruženja Željko Ugrenović iz Gradiške koji na svom imanju ima 40 komada ovaca. Jedan dio stada je solčavsko jezerska, a drugi ile de france.

"Može se prodati. Trenutna cijena je 2,5 eura i ima kupaca", dodaje Željko navodeći da ne strahuje od bolesti plavog jezika koja je pokosila stada u 19 opština Republike Srpske. Zaštita je, kaže, u humanom držanju životinja.

"Lijek je u imunitetu, treba raditi preventivu i kvalitetno hraniti ovce. Uraditi vakcinaciju. Obično obolijevaju ovce u lošim uslovima držanja. Nijemci nisu ludi - kažnjavaju ljude koji muče zivotinje, a i oni su samim tim izvor zaraze", naglašava uzgajivač.

Pomoć oko uvoza, države, ali i fondova putem donacija ili sufinansiranja bilo gradnje štala ili uvoza grla, s kojim bi mogli dodatno razviti ovčarstvo, itekako bi im dobro došla. Stoga, ako postoji neka organizacija koja podržava programe u ovčarstvu, rado bi stupili s njima u kontakt.

Inače, članovi ovog udruženja posjeduju stada od 20 do 200 ovaca različitih rasa. Pored Vlašićke pramenke i oplemenjene pramenke koja je najzastupljenija, postoje i stada wirtemberga, jezersko solčavske, ile de france i romanovske rase. Druge pasmine, otkiva nam Željko, ipak nisu "izgurale" domaću autohtonu pasminu.

Pramenka i dalje najzastupljenija vrsta

"Pramenke ima dosta. Pogotovo brdsko planinski krajevi. Nisu je izgurale jer u Bosni gotovo da nema uvoza iz EU", objašnjava dodajući da, koliko mu je poznato, nema zaštite za autohtonu rasu.

Unatoč problemima s kojima se susreću, uzgajivači sa ovih prostora su odlučni na dalje unapređenje i popravljanje rasnog sastava svojih stada.

Uzgoj ovaca i proizvodnja jagnjadi na ovim potkozarskim opštinama je poluintenzivan i intenzivan. Ovce su na paši od aprila do novembra uz prihranu sijenom i koncentrovanim hranivima. Zimi su ovce u štalskim objektima.

Ne čudi stoga da organizuju seminare, stručna predavanja i informisanja članova udruženja u vezi sa organizovanjem i unapređenjem ovčarstva. Uredno održavaju lokalne izložbe i smotre u cilju unapređenja ruralnog razvoja i promovisanja poljoprivrednih potencijala lokalnih zajednica. Organizuju i putovanja na području BiH i u inostranstvu za članove udruženja, razmjena iskustava sa drugim stočarima te udruživanje u asocijacije na višem nivou.

Uvode savremena naučna dostignuća i tehničko-tehnološke metode i postupke u svim segmentima ovog posla i usko sarađuju sa stručnim, naučnim i obrazovnim institucijama u zemlji i inostranstvu.

Naravno, pomoć oko uvoza, države, ali i fondova putem donacija ili sufinansiranja bilo gradnje štala ili uvoza grla, s kojim bi mogli dodatno razviti ovčarstvo, itekako bi im dobro došla. Stoga, ako postoji neka organizacija koja podržava programe u ovčarstvu, rado bi stupili s njima u kontakt.

Izuzetno cijenjena jagnjetina

Inače, uzgoj ovaca i proizvodnja jagnjadi na ovim potkozarskim opštinama je poluintenzivan i intenzivan. Ovce su na paši od aprila do novembra uz prihranu sijenom i koncentrovanim hranivima. Zimi su ovce u štalskim objektima i hrane se sijenom, djetelinom, silažom i koncentrovanim hranivima (smjesa kukuruza, zobi, ječma). Ovakvim načinom ishrane jagnjad se prodaju sa 3-4 mjeseca (u zavisnosti od rase) u težini od 30-35 kilograma.

Upravo zbog ovakvog načina ishrane jagnjetina sa ovog područja je izuzetno cijenjena, te proizvodjači nemaju problema sa prodajom. Na području ove tri opštine godišnje se proizvede više od 15.000 jagnjadi ili oko 47 tona kvalitetnog jagnjećeg mesa.

Foto: udruzenjekozara.org