Trend opadanja izvoza mlijeka iz BiH se nastavlja

Nakon dugotrajnih pregovora i sastanaka sa čelnicima EU i inspekcijskih kontrola bosanskohercegovačkih farmi i mljekara, farmeri su sa oduševljenjem i nadom u siguran rad i otkup njihgovog mlijeka dočekali 9. septembar, dan kada je BiH dobila zeleno svjetlo iz Brisela za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU.

To je značilo da farmeri i mljekare imaju veće mogućnosti prodaje mlijeka zbog povećanja tržišta, ali i više rada, truda i povećanje kapaciteta, prvenstveno broja mliječnih krava, kako bi stvorili priliku da budu konkurenti na EU tržištu. Zaista u tom momentu zadovoljstva i pobjedničkog zanosa zbog ostvarene dozvole očekivala se svijetla budućnost za bosankohercegovačko mlijeko i farmere. Skoro tri mjeseca poslije podaci ukazuju na katasrofalne i poražavajuće rezultate proizvodnje i izvoza u EU. Što su glavni razlozi, gdje je nastao problem i kakve su poslijedice po farmere u ovoj paradoksalnoj situaciji bosanskohercegovačkog mljekarstva?

Izvoz mlijeka prepolovljen

Drastičan i konstantan pad u izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda bilježi Uprava za indireknto oporezivanje BiH, a ovakvo stanje je zabilježeno još početkom mjeseca juna. Naime, BiH je zaključno sa krajem mjeseca oktobra izvezla nešto manje od 2,5 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, što je za oko 1,3 miliona kilograma manje nego u mjesecu septembru ili dvostruko manje nego u avgustu ove godine, kada BiH nije imala dozvolu za izvoz u zemlje EU. Do sada, od ukupno četiri mljekare, samo su dvije iskoristile pravo izvoza mlijeka, mljekara Livno i mljekara iz Bosanske Dubice.

U periodu priprema i kontrola za dobijanje dozvole za izvoz mlijeka u EU, nadležne institucije su vodile brigu o kvaliteti i higijenskim preprekama i vjerovatno se nisu zapitale da li je BiH uopšte spremna da bude ozbiljan konkurent na EU tržištu sa svojim brojnim i proizvodnim kapacitetima.

Da li se BiH precijenila? Podaci Eourostata iz 2014. godine o prosječnoj godišnjoj proizvodnji po grlu od 2.690 litara, BiH su smjestili na 37. mjesto od ukupno 38 u Evropi. Ni podaci o ukupnoj godišnjoj proizvodnji mlijeka nisu bili ništa bolji i bili su dovoljni tek za samo dno evropske ljestvice gdje je BiH od ukupno 38 zemalja zauzela tek 32. mjesto. Zastarjeli tradicionalni sistem proizvodnje i preko 27. 000 registrovanih obiteljskih proizvođača mlijeka u BiH, od kojih neki imaju samo jedno, a najviše do pet muznih grla, što u prosjeku iznosi oko 2,17 muznih grla po farmeru, su samo neki pokazatelji da BiH u ovom momentu nikako ne može biti ozbiljan konkurent na EU tržištu, pogotovo kada se u obzir još uzme da su ukinute kvote za proizvodnju mlijeka.

Tabela 1. Pad proizvodnje mlijeka u 2015. godini, zaključno sa 21.10.2015. (UIO BiH)

Tko je odgovoran za ovakvo stanje?

Podaci o jednoj od najlošijih godišnjih proizvodnji mlijeka po grlu, smanjenom izvozu, stalnoj borbi za dobijanje raznih dozvola, te nekonkurentnosti na tržištu prema nekima ukazuju na krivnju farmera. Ali zaista, trebaju li se farmeri smatrati odgovornima za ovakvo stanje? Čekanje i do dvije godine za dobijanje ostvarenog poticaja, skupa stočna hrana, konstantan pad otkupne cijene, rigorozni uvjeti otkupa od strane mljekara, nemar države prema farmerima su otežavajući uslovi u kojima farmeri rade i dovode ih do poražćavajućih podataka o niskoj proizvodnji. A onda su tu i elementi na koje čovjek ne može u velikoj mjeri uticati, a koji nisu išli u prilog farmerima. U preteklih par godina vremenski uslovi su bili izuzetno nepovoljni i doveli do povećanja cijena stočne hrane. Suša iz 2013. godine, poplave iz 2014. i ponovo suša iz 2015. godine je svakako ogroman udarac farmerima i jedan od najvećih razloga trenda opadanja proizvodnje mlijeka u BiH i smanjenog izvoza.

Kako postići bolje rezultate?

Dok poljoprivrednici i farmeri preživljavaju iz dana u dan, neophodno je urgentno djelovati, prvenstveno od strane države i njenih institucija kako bi pomogli farmerima da dozvola o izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u EU ne ostane samo mrtvo slovo na papiru. Osigurano zeleno svjetlo za izvoz u EU, izuzetno povoljni poljoprivredni i ekološki uvjeti te veliki procentualni broj od preko 50% neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta u BiH su dobri preduvjeti za kvalitetnu i konkurentnu proizvodnju mlijeka. Uz ovaj postojeći temelj, BiH kroz svoje nadležne institucije bi trebala:

• programom i politikom uvoza pokušati povećati brojno stanje muznih goveda
• uspostaviti uzgojno - selekcijske centre po regijama
• osigurati farmerima stručna predavanja iz ove oblasti
• osigurati povoljne bankarske kredite i redovne poticaje
• pronaći i osigurati kvalitetno tržište, kako u EU, tako i u drugim zemljama

Mnogo je tu još mjera kojima bi se farmerima posao mnogo olakšao i donio veću zaradu, ali većina tih mjera je u nadležnosti države. Ono što farmerima do tada ostaje, kao mogućnost poboljšanja rezultata i bolje zarade, su svakako udruživanja u zadruge i zajednički nastup prilikom uspostavljanja otkupne cijene. Kroz udruživanje bi trebalo pokušati povećavati ukupno obradivo zemljište ukrupnjavanje parcela i proizvodnju vlastite stočne hrane. Također, sve mjere bi trebale biti i u skaldu sa najzastupljenijom simentaslkom rasom u BiH, čiji trenutni potencijal na većini obiteljskih gospodarstava nije niti 50-60% (maksimalno oko 5.500 litara mlijeka godišnje) iskorišten i kreće se gotovo i do ispod 2.500 litara. Hoće li država prepoznati glavne probleme i pokušati ih riješiti, ostaje da se vidi, a do tada nažalost, BiH velikom razlikom gubi utakmcu konkurentnosti prodaje mlijeka na zahtjevnom EU tržištu.

Foto: depositphotos.com; vision.si