Tov brojlera - potencijal poljoprivredne proizvodnje

Pronaći i upoznati danas nekoga u ranim dvadesetim godinama da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom na svom vlastitom imanju i to sa mnogo uspjeha i zadovoljstva vrlo je teško.

Trend napuštanja ruralnih područja iza sebe ostavlja napuštena imanja farme i polja, a taj potencijal očito mladim ljudima nije interesantan. Želja za brzim uspjehom, sa što je moguće manje rada i više slobodnih dana, nažalost je filozofija većine mladih ljudi nakon srednjeg i visokog obrazovanja, pa tako nakon bezbroj pokušaja pronalaska posla u administrativnim uredima i državnim službama većina njih završi na biroima za zapošljavanje.

EU je već odavno prepoznala taj problem i zato u posljednjih nekoliko godina preko različitih fondova i projekata izdvaja ogromna sredstva za razvoj poljoprivrede u ruralnim područjima sa akcentom na afirmaciju i motivaciju mladih farmera.

U tovu brojlera prepoznao potencijal za uspješan posao

Sada već uspješan mlad farmer Haris Džafić, imao je drugačije mišljenje i nije se uklapao u radnu viziju većine mladih ljudi ove regije. Prvi uspješan korak za njega je bio ideja o poljoprivrednoj proizvodnji i zarada od vlastitog truda i rada. Po zanimanju građevinski inžinjer, i ljubav prema arhitekturi i projektovanju nije u sjenu bacila priliku koju je prepoznao u poljoprivredoj proizvodnji, tačnije uzgoju i tovu brojlera. Naprotiv, iskoristio je svoje zvanje i znanje te učestvovao u nacrtima i projektu izgradnje vlastite dvospratne farme za uzgoj i tov brojlera. Nije bježao od napuštenih poljoprivrednih polja, te danas u neposrednoj blizni mjesta Kralupi uspješno vodi svoje vlastito poljoprivredno gazdinstvo i farmu.

Zahtjevna administracija mnoge natjera na odustajanje

Sa osmjehom i mnogo zadovoljstva Haris je prokomentarisao svoj farmerski početak za koji kaže da je bio težak i mukotrpan, bez ikakvog prethodnog znanja o tovu brojlera, ali kao što lat. izreka kaže: "Per aspera ad astra" (preko trnja do zvijezda). Nakon boravka u Libiji i povratka sa završenih studija sa Kipra u BiH, prva prepreka koja je sasvim sigurno najteža, i zbog koje mnogi farmeri odustaju, je administrativni dio prijave, dobijanje povoljnih uslova za kredit, prikupljanje građevinskih dozvola, posjeta raznih inspekcija, a to sve izuzetno košta.

Tu država BiH pokazuje da apsolutno nema sistem koji bi sve ovo pojednostavnio i dao dodatni motiv mladima da pokrenu bilo koju poljoprivrednu proizvodnju. Ono za što državne službe, zadužene za ovaj dio pokretanja poljoproprivrednog gazdinstva mare, jeste samo da to i naplate kroz razne poreze i takse.

Siguran plasman kroz kooperantski sistem

Harisu je kao i što sam kaže puno lakši dio posla bila građevinska izgradnja farme koja je trajala dvije godine. Danas farmu sa dva sprata kapaciteta oko 33.000 pilića i sa najsavremenijom opremom renomiranog njemačkog proizvođača, izgrađena dva silosa od oko 12 tona kapaciteta za hranu i jednim stalnim uposlenikom, Haris uspješno vodi.

Pokretač svega toga je svakako i siguran plasman utovljenih brojlera koji je Haris pronašao u kooperantskom sistemu otkupa jedne renomirane mensne industrije u BiH. Prilikom posjete farmi, Haris je naglasio da je u toku 4. turnus te se nada dobroj konverziji i prosječnom prinosu, što je osnova obračunavanja zarade nakon završenog turnusa.

Danas je privilegija je živjeti od vlastitog rada

Često u blatnjavim čizmama i ne baš ugodnim uvjetima rada Haris zna provoditi i do 24 sata na farmi zavisno da li radi dezinfekciju i pripremu objekta za naredni turnus, ili vodi brigu o ishrani i svim potrebnim mikroklimatskim uvjetima specifičnim za ovu proizvodnju ili pak izđubrava farmu. Nema striktno određenog radnog vremena od osam sati, pet dana u sedmici. Često se desi utovar brojlera ili useljaj jednodnevnih pilića za novi turnus u bilo koja doba dana ili noći.

Ali želja i motiv ne izostaju jer i sam kaže da je zadovoljstvo i privilegija živjeti od vlastitog rada i truda koji se u konačnici njemu i isplatio, a slobodnog vremena za sve ostale aktivnosti ima dovoljno, ko se zna dobro organizovati. Ovaj mladi farmer širi svoje vidike te interesovanjem za obnovljivim izvorima energije, a jednog dana planira i ugradnju solarnog kolektora i panela za proizvodnju struje oko 150KW.

Izostanak državne potpore

Priče o uspješnim mladim farmerima koji čuvaju vrijednosti razvoja ruralnog poljoprivrednog područja često padaju u drugi plan pored silnih vijesti o projektima i potporama za farmere. Mnogi farmeri ne traže mnogo od državnih, entitetskih pa i kantonalnih institucija, ali ono što je najbitnije jeste, što je i sam Haris naglasio, redovna i na vrijeme izvršena dogovorena uplata poticaja baš onako kako i svi farmeri svoje porezne obaveze i naknade izmiruju državi, te svakako povoljniji krediti komercijalnih banaka.