Startup podrškama zadržali mlade na selu

• 986
• 257
• 0

Agrarna politika u Sloveniji usmjerena je velikim dijelom ka mladima i njihovom ostanku na selu. Zbog toga ova država provodi 30-ak mjera, među kojima je najpopularnija startup podrška, odnosno subvencija u visini od 45.000 eura. Uslov za ostvarivanje prava na ove podsticaje je to da mladi od roditelja preuzmu imanje ili zasnuju novo i da im poljoprivreda bude primarni posao.

Poljoprivredno gospodarstvo "Roškar" iz sela Sveti Jurij ob Ščavnici je prije dvije godine iskoristilo startup program kada je otac sinu predao domaćinstvo. Prvi učinjeni korak bio je prijavljivanje na konkurs Ministarstva poljoprivrede, objašnjava mladi poljoprivrednik, Boštjan Roškar.

On je napomenuo da je najveći dio tih sredstava, čak 40%, iskoristio za obnovu mehanizacije. Dio je investirao u prerađivački pogon, odnosno mini mljekaru, u kojoj se proizvode sir i jogurt. Boštjan je istakao da se više mladih, u njegovoj opštini, odlučilo na taj korak i da se na ovaj način poljoprivredna gospodarstva, čiji prosjek starosti je 60 godina, podmlađuju."Riječ je o prijenosu cjelokupnog imanja - zemlje, farme i objekata. Roditelji su zadržali porodičnu kuću i hektar zemlje. Od dana preuzimanja imanja imam obavezu da poslujem do 60. godine života. Na svakih 5 godina moram ministarstvu prikazivati kalkulaciju po FADN sistemu. To su moje obaveze, a za uzvrat sam od države prije dvije godine dobio bespovratna sredstva u visini od 32.000 eura", objašnjava Roškar.

Najveća zarada je na jogurtu

U porodici Roškar ratarstvo je podređeno stočarstvu. Oni obrađuju 60 ha zemlje, a polovina tih površina je u njihovom vlasništvu. Prošle godine proizveli su oko 280.000 litara izuzetno kvalitetnog mlijeka. Dio ovih količina predaju Mljekarskoj zadruzi u Ptuju po cijeni od 23 eurocenta za litru. Ova cijena je nedovoljna i zbog toga se ostatak prerađuje u mini mljekari. Za mužnju i proizvodnju mliječnih proizvoda obogaćenih voćem, zadužena je Boštjanova supruga Martina.

Farma Roškarovih u selu Sveti Jurij ob Ščavnici

"Najviše proizvodimo jogurt i njegov kvalitet je prioritet. U našem kraju tražnja je velika jer ga isporučujemo školskoj djeci. Proizvodimo i sir i pavlaku. Sir se dobro prodaje, a i njega smo obogatili različitim dodacima. Pola litre osnovnog jogurta prodajemo za 1 euro, dok voćni jogurti koštaju 1,40 eura. Samo na jogurtu imamo čistu zaradu u visini od 50 eurocenti za litru", kaže Martina.

Hranu za 120 grla od kojih je 40 muznih krava, Roškarovi proizvode sami. Kupuju samo vitamine i minerale koji su ovim životinjama neophodni u ishrani. Zbog krize se o svakom euru vodi računa, pa ovi domaćini nastoje da uštede gdje god mogu. Veterinarske usluge su im veliki trošak, tako da osjemenjavanje krava rade samostalno.

Stočarstvo je najvažnija grana poljoprivrede u Sloveniji. Tu svakako prednjači mliječno govedarstvo koje je već treću godinu zbog niskih otkupnih cijena mlijeka u krizi. U ovoj proizvodnji, sa sadašnjim cijenama, fali oko 100 miliona eura, procjena je Zadružnog saveza Slovenije.

Čitavu deceniju Slovenija podstiče mlade da ostanu na selu

Slovenija sistemski ulaže novac u opstanak sela nizom mjera namijenjenih mladima. Startup je svakako među popularnijima jer pruža finansijsku podršku za osuvremenjavanje gospodarstva u različitim segmentima, od proširenja imanja, preko obnove mehanizacije, do otvaranja prerađivačkih kapaciteta.

"Poljoprivredna gospodarstva snabdjevamo repromaterijalom, imamo državnu banku koja u kriznim vremenima pomaže seljacima. Zapravo, imamo čitav sistem. Udruženo je 50% poljoprivrednika. Ali, kad cijena padne za 30% i to zbog političkih odluka poput embarga prema Rusiji, tražimo da EU nešto poduzme u najkraćem vremenu. Dobro je to što se država okrenula mladima koji se sve češće odlučuju da ostanu na selu. Ove godine naročito su popularni programi bespovratnih sredstava namijenjenih za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava od roditelja", naglašava Peter Vrisk, predsjednik Zadružnog saveza Slovenije.

On je dodao da je situacija u selima koja se nalaze u ravnici i čiji poljoprivrednici obrađuju oko 50 ha zemlje daleko povoljnija. Problem nastaje u planinskim selima u kojima su posjedi veličine do 10 ha jer sa tom površinom zemlje i ovako niskim cijenama poljoprivrednih proizvoda, ne može da se živi.