Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potreba goveda za vodom
  • 03.07.2016. 08:00

Povećane potrebe goveda za vodom tokom vrućina

Specijalzirani sistem za pojenje ili improvizovana mjesta pojenja životinja moraju obezbijediti konzumiranje vode po volji i prema trenutnim potrebama organizma.

Foto: budabar/bigstockphoto.com
  • 1.138
  • 348
  • 0

Jedna od osnovnih pretpostavki intenzivne stočarske proizvodnje u govedarstvu ali i ostalim stočarskim granama je kontinuirano snadbjevnje farme ili štale dovoljnom količinom pitke vode. Specijalzirani sistem za pojenje ili improvizovana mjesta pojenja životinja moraju obezbijediti konzumiranje vode po volji i prema trenutnim potrebama organizma.

Upravo je to ono što svaki farmer mora prepoznati kod ponašanja goveda u proizvodnji mlijeka ili tovu, i pored dnevno normiranih količina vode reagovati na vrijeme tako što će smanjiti ili povećati dostupnu količinu vode po potrebi.

Takozvana dnevna neuravnomjernost potrošnje vode uveliko zavisi od mnogo faktora, momenta proizvodnje, zadravstvenog stanja, dobi životinje, vrste hraniva i promjene mikroklimatskih uvjeta u štali što je trenutno aktuelno dolaskom ljeta i povečanjem temperature zraka. Za period koji dolazi karakteristične su temperature zraka i preko 30 ºC što bi za svako govedo moglo predstavljati ogroman toplotni stres.

50% uvećane potrebe za vodom

Za fiziološke potrebe organizma u "normalnim" mikroklimatskim uvjetima goveda konzumiraju cca. 50-70 l vode dnevno. Ako je visok stepen proizvodnje, kao što su krave u laktaciji, količina vode za konzumiranje se kreće od 70-100 l. Međutim, pored ovih normiranih intervala potreba za vodom, dnevna količina potrebne vode u ljetnim mjesecima se drastično povećava pa nisu rijetki slučajevi da je konzumiranje vode u tom periodu i preko 150 l vode dnevno. Na taj način goveda kratkotrajno smanjuju tjelesnu temperaturu, što je u mnogim ogledima potvrđeno.

Napajanje goveda hladnom vodom (oko 50 l) više od prosjeka smanjuje temperaturu kože i do 1,7ºC. Najbolji način osiguranja dovoljne količine vode govedu je slobodan pristup i napajanje po volji. U tom slučaju zbog povećanja konzumiranja vode mora se obratiti i pažnja na sastav obroka i na osnovu toga zaključiti o kojoj se količini vode radi, ostavljenoj na napajanje goveda po volji.

Tabela 1: potrošnja vode u odnosu na SM u obroku i temperaturama zraka od 20-25 ºC

Potrošnja SM/kg

Potrošnja vode u litrima

Krave u početku i do polovice suhostaja

7,2-9,9

40-55

Krave u periodu prije teljena

10,8-14,9

60-75

Krave u laktaciji

20,3-27

130-190

Osigurati neometan pristup vodi

Pored visokospecijaliziranih sistema napajanja na velikim farmama gdje se kompjuterski u zavisnosti od variranja temperature zraka omogućava govedima pristup dovoljnim količinama vode, na manjim tehnološki neopremljenim farmama i štalama to je drugačije.

Prvenstveno dostupna količina vode zavisi od procjene farmera i lahkog pristupa mjestu za napajanje. Potrebno je osigurati neometan pristup do mjesta za napajanje, posebno ako se goveda drže u grupi. Posebnu pažnju u tom slučaju potrebno je posvetiti higijenskim uvjetima posuda za napajanje, te oko mjesta napajanja goveda. U slučajevima ishrane goveda na otvorenom na ispaši potrebno je osigurati pristup vodi gdje je mjesto napajanja u hladu ili zasjeni i zbog smanjenja mogućnosti pojave toplotnog stresa goveda ali i temperature vode za konzumiranje.

Tabela 2: Preporučene količine vode u zavisnosti proizvodnje i temperature kod visokomliječnih goveda

Temperatura

Proizvodnja mlijeka lit.

0

10

20

Potreba za vodom lit.

0 ºC

37

47

63

15 ºC

46

65

81

30 ºC

63

83

99

Foto: budabar/bigstockphoto.com


Tagovi

: Govedarstvo Farma Voda Mikroklimatski uvjeti Temperatura Konzumiranje Napajanje Pristup Hlad Zasjena


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.