Žitna hrđa, gljivično je oboljenje koje može uzrokovati i 100%-tne štete na netretiranoj osjetljivoj pšenici. Bolest napreduje u Europi, Africi i Aziji, prema podacima dva nova istraživanja koje su proveli znanstvenici u suradnji s FAO.
Žitna hrđa, gljivično je oboljenje koje može uzrokovati i 100%-tne štete na netretiranoj osjetljivoj pšenici. Bolest napreduje u Europi, Africi i Aziji, prema podacima dva nova istraživanja koje su proveli znanstvenici u suradnji s FAO. U isto vrijeme, dobro poznate postojeće rase hrđe proširile su se na nove zemlje, studije potvrđuju, naglašavajući potrebu za rano otkrivanje i djelovanje kako bi ograničili veliku štetu u proizvodnji pšenice, osobito u području Sredozemlja.
Pšenica je izvor hrane i zarade za više od jednu milijardu ljudi u zemljama u razvoju. Sjeverna i Istočna Afrika, Bliski Istok i Zapad, Srednja i Južna Azija, koje su podložne napadu žitne hrđe, proizvode oko 37% svjetske proizvodnje pšenice.
"Ova nova, agresivna žitna hrđa pojavila se u isto vrijeme kada surađujemo s međunarodnim partnerima kako bi pomogli zemljama u borbi protiv postojećih, tako da moramo biti brzi i temeljiti u načinu na koji pristupamo ovom problemu", kaže Fazil Dusunceli iz FAO. "Važno je da stručnjaci iz međunarodnih institucija gdje se proizvodi pšenica zajedno rade da se zaustavi ova bolest u svojim razvojnim stadijima, odnosno putem kontinuiranog nadzora, dijeljenjem podataka o planu intervencije kako bi zaštitili svoje poljoprivrednike i one u susjednim zemljama".
Pšenica je izvor hrane i zarade za više od jednu milijardu ljudi u zemljama u razvoju.
Žitna hrđa brzo se širi na velike udaljenosti pomoću vjetra. Ako se ne otkrije i štiti na vrijeme, može zdravi usjev u samo nekoliko tjedana do žetve učiniti bolesnim, sa žutim lišćem, crnom stabljikom i sasušenim zrnom. Fungicidi mogu pomoći smanjiti štetu no rano otkrivanje i brza reakcija su od ključne važnosti.
Na talijanskom otoku Siciliji, nova rasa hrđe nazvana TTTTF pogodila je nekoliko tisuća hektara durum pšenice u 2016. godini, uzrokovajući najveće štete od žitne hrđe koja je zadesila Europu zadnjih nekoliko desetljeća.
TTTTF je najčešća identificirana rasa žitne hrđe. Bez odgovarajuće kontrole, znanstvenici upozoravaju, hrđa se može proširiti na velike udaljenosti na cijelo područje Sredozemlja i Jadrana.
Razne zemlje diljem Afrike, Središnje Azije i Europe borile su se s novim sojevima žute hrđe koju nikad prije nisu vidjele na svojim poljima.
U Italiji, Maroku i četiri skandinavske zemlje pojavila se potpuno nova žuta hrđa, čije ime tek trebaju osmisliti. Preliminarne analize sugeriraju da se nove rase odnose na skup sojeva koji su agresivniji i bolje prilagođeni višim temperaturama nego većina drugih.
Kako se nove rase razvijaju, stare se nastavljaju širiti. Osnovana rasa Warrior(-) žute hrđe nastavljala se širiti zrakom, a sada je prisutna i u Europi i zapadnoj Aziji.
Foto: endomotion/bigstockphoto.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica