Maksimum ukupne svjetske proizvodnje žitarica

S malim promjenama u odnosu na prošli mjesec, ukupna svjetska proizvodnja žitarica (pšenica i krupnozrnih žitarica) u 2016/17 i dalje je na istoj razini. Predviđeni rekord žetve kukuruza mogao bi biti veći za četiri petine u odnosu na prošlogodišnji rast, a uz povećanje uroda pšenice dostiže se i novi maksimum ukupne svjetske proizvodnje žitarica.

Rekord žetve kukuruza

Očekuje se da će procjena potrošnje žitarica premašiti dvije milijarde tona, prvenstveno zbog porasta proizvodnje stočne hrane. S obzirom na velike zalihe, najveći dio povećanja u svjetskoj ishrani (+34 miliona tona) odnosit će se na kukuruz (+29 miliona tona).

Cijene ostalih žitarica morat će ostati konkurentne kako bi zadovoljile zahtjeve potražnje na tržištu, pogotovo zbog dostupnosti velike količine ovogodišnje pšenice niske/srednje kvalitete. Četvrto uzastopno povećanje zaliha očekuje se na kraju sezone 2016/17, što je za 20 miliona tona više od prošle godine te iznosi 492 miliona tona. Očekuje se da će se zalihe kod najvećih izvoznika povećati za 17 miliona tona i doći na 163 miliona tona, što je najviše u zadnjih sedam godina.

Procjenjuje se da će ovogodišnja svjetska trgovina žitaricama s 333 miliona tona biti druga po veličini, odmah iza prošlogodišnje. Povećana je procjena trgovine pšenicom što je u skladu s prošlogodišnjim planom, dok bi promet krupnozrnim žitaricama mogao biti djelomično smanjen zbog očekivanog smanjenja uvoza sirka i ječma u Kini, što je odraz državnih mjera koje stimuliraju korištenje lokalnih alternativa.

Procjenjuje se veća proizvodnja soje

Pod pretpostavkom da najveći proizvođači dosegnu rekordan usjev u sezoni 2016/17, svjetska proizvodnja soje procijenjena je na rekordnih 329 miliona tona, odnosno 14 miliona tona više nego prošle godine, prvenstveno radi povećanja zasijanih površina te poboljšane produktivnosti. Usprkos usporavanju povećanja potražnje za sojinim proizvodima, potrošnja bi opet mogla porasti za 3% što bi dovelo do novog rekorda, ali bi krajnje zalihe ipak mogle biti smanjene drugu godinu za redom.

Predviđa se da će kod najvećih izvoznika doći do neznatnog povećanja krajnjih zaliha prvenstveno zahvaljujući akumulaciji u SAD-u.

Svjetska trgovina mogla bi biti najveća do sada, uglavnom zbog velikih pošiljaka u Aziju, što sa SAD-om i Brazilom iznosi 80% svih prometnih tokova. Za razliku od soje kod uljane repice očekuje se pad svjetske proizvodnje drugu godinu zaredom. Prošlogodišnje svjetske zalihe od 4,8 miliona tona mogle bi se u sezoni 2016/2017 smanjit za oko jednu petinu navedenog iznosa.

Pad proizvodnje uljane repice

Procjene svjetske proizvodnje riže u ovom dijelu sezone su privremene. Pod pretpostavkom istih vremenskih uvjeta koje su bili povoljni za azijske proizvođače uključujući i Indiju, proizvodnja bi se mogla povećati za 2%, odnosno na 482 miliona tona.

Također, zbog povećanog zahtjeva za hranom porasla je potrošnja, ali će procjene rekordne proizvodnje ipak dovesti do marginalnog povećanja svjetskih zaliha na razinu od 114 miliona tona. Ukupno se ipak predviđa pad zaliha kod najvećih izvoznika i to na najnižu razinu u zadnjih devet godina. Razlog tome je u velikoj mjeri pad zaliha u Tajlandu, gdje se vlada i dalje rješava državnih rezervi po konkurentnim cijenama. Procjena trgovine kreće se na oko 40 miliona tona, što je nešto niže u odnosu na prošlu godinu prvenstveno zbog povećanih količina dostupnih pojedinim kupcima, pogotovo u Aziji.

Izvor: IGC rujan 2016., Foto: bigstockphoto.com, simazoran