Problemi oko izmjena i dopuna Zakona o akcizama

Grupacija bezalkolnih pića i voda Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održala je hitnu sjednicu povodom najavljenog Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, kojim se, kao i u slučaju piva, planira uvođenje posebne akcize od 0,15 KM/l.

Na sjednici Grupacije je izražena zabrinutost povodom Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, koji je donio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, i sačinjena analiza efekata ovakvog predloženog zakonskog rješenja. Ocijenjeno je da bi u današnjoj ekonomskoj situaciji u BiH, uvođenje posebne akcize na navedene proizvode u konačnici imalo više negativnih nego pozitivnih efekata. U Grupaciji navode kako je predložena promjena akciznog režima za proizvođače bezalkohonih pića i voda neprihvatljiva je iz nekoliko razloga, a objašnjenja u cijelosti prenosimo.

Povećanje akciza neće dovesti do povećanja prihoda državnoj blagajni

Direktni utjecaj predloženog povećanja akciza, i pored postojećih 0.10 BAM, te uvođenje dodatne posebne akcize od 0.15 BAM, bit će vidljiv u povećanju cijena proizvoda što će najviše pogoditi krajnjeg potrošača ionako slabe kupovne moći. Trenutna situacija je i da porezi u cijeni 1l proizvoda učestvuju u procentu od 40%, što je jako visok udio, a uvođenjem posebne akcize učešće poreza u prosječnoj cijeni bi iznosio 45-50% u zavisnosti od pakovanja. Kao posljedicu toga, lokalna proizvodnja pretrpjet će ogromne štete u smislu smanjenja proizvodnje, smanjenja broja zaposlenih, razvoja „crnog tržišta“ te smanjenja uplata u budžet po osnovu svih izvornih akciznih i poreskih prihoda.

Industrija bezalkoholnih pića i voda zapošljava više hiljada zaposlenih, a podržava do 10 puta više radnih mjesta koja direktno podržavaju ovu industriju u široj privredi, uključujući kupce (procjena je cca 50.000 kupaca) i dobavljače. U Grupaciji navode da bi uvođenje najavljenih opterećenja rezultiralo otpuštanjem nekoliko hiljada zaposlenika u ovoj industrijskoj grani i sektorima koji podržavaju poslovanje naše industrije.

Također su izrazili zabrinutost da bi se uvođenjem posebne akcize otvorilo "crno tržište" u BiH te nelegalni uvoz iz susjednih zemalja. Primjerice, Republika Srbija nema akcize na ovu kategoriju proizvoda te se već vrši prelivanje proizvoda s ovog tržišta u pograničnom dijelu BiH, a u zadnje vrijeme je primjetno i prelivanje tržišta sa pograničnim područjima Republike Hrvatske i Crne Gore, što bi se uvođenjem i ove akcize dodatno podstaklo.

Ukoliko se uporede postojeće akcize u BiH sa akcizama u zemljama regiona, može se zaključiti da su u BiH najviše. U Republici Hrvatskoj su manje od 0,10 KM/l , dok u Republici Srbiji bezalkoholna pića ne spadaju u akciznu robu.

Promjena akciznog režima nije dio Strategije o akcizama u BiH

Kao i slučaju pivarske industrije, prijedlog uvođenja posebne akcize od 0,15KM /l osmišljen je bez konsultacija s predstavnicima domaćih proizvođača i nije dio strategije o akcizama u Bosni i Hercegovini. I u Reformskoj agendi, u dijelu pod nazivom "Javne financije, oporezivanje i fiskalna održivost" se navodi da bilo koje povećanje indirektnih poreza može doći na red tek nakon što se iscrpe mogućnosti smanjenja troškova javne potrošnje ili unapređenja naplate prihoda.

Promjene u akciznom režimu dokazano nemaju učinak na zdravstveni sistem država

Akcize su nepopularne, neefektivne i štetne po ekonomski rast, a ovako predložene iz ugla privrede izgledaju i kao diskriminirajuće, jer je iz navedenog prijedloga Nacrta Zakona vidljivo da bi domaći proizvođači iz pivarske industrije i industrije bezalkoholnih pića i voda nosili cijeli teret reforme zdravstvenog sistema. Nejasno je ili barem nepoznatno domaćim privrednicima na osnovi koje kliničke studije i kojih argumentata su upravo uzeti baš ovi proizvodi za dodatno akcizno opterećenje.

Članice Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda Bosne i Hercegovine smatraju da je prilikom donošenja bilo kakvih promjena akciznog režima u Bosni i Hercegovini potrebno konsultovati privredne subjekte u BiH, te strateški i studiozno istražiti kako će promjene utjecati na poslovanje domaćih privrednika.

S tim u vezi, Grupacija je uputila inicijativu za organizaciju hitnog sastanka sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem kako bi prezentovali argumente i činjenice za navedeni usaglašeni stav Grupacije po ovom pitanju.

Foto:bigstockphotos.com;Nosnibor137