Nemaju struje, ali sir iz mijeha unaprijed prodaju!

Proizvođači ovčjeg sira iz mijeha s planina Ljubuše i Blidinja iako nemaju električnu energiju svoj sir unaprijed prodaju! Kako bi im omogućili boju proizvodnju, te lakše uvjete za rad, Udruga proizvođača i prerađivača autohtonih ovčjih sireva i mesa "Pramenka" i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar su pokrenuli projekt "Instalacija solarnih panela na planinskim farmama u funkciji zaštite okoliša i održive proizvodnje autohtonih sireva". Ovim projektom 15-tak farmi trebalo bi dobiti mini solarne elektrane, a samim tim, naravno, i električnu energiju.

Vinko Batinić iz udruge Pramenka je rekao kako su solarni paneli postavljeni na pet farmi na području planine Ljubuše. Postavljanjem panela, prema Batinićevim riječima, riješen je najveći problem farmera. Reakcije na dosad postavljene panele su izvrsne.

Veliki potencijal u proizvodnji sira

"Postavljanjem panela su smanjeni troškovi farmera, te su stvorene mogućnosti za upotrebu mašina za rublje, muzilica za ovce. Također, farmeri sada mogu koristiti pumpe za vodu, puniti mobitel, a omogućeno je i korištenje video nadzora na farmama", rekao je Batinić.

Do sada je za ovaj projekt potrošeno oko 30.000 KM. Batinić kaže kako je proizvodnja sira u Hercegovini veliki potencijal, te je potrebna aktivnija podrška države. "Unaprijed je prodano sve čak i za sljedeću godinu. Očekuje se proizvodnja oko 30 tona sira", rekao je Batinić.

Pitali smo ga zašto je hercegovački sir iz mijeha tako cijenjena delicija, na što nam je on odgovorio: "Zbog autohtone pasmine ovaca Pramenke od čijeg se mlijeka proizvodi sir, ljekobilja koje konzumiraju te ovce, proizvodi se od nepasteriziranog mlijeka tako da se u tehnološkom postupku od sira ne poduzima ništa. Sir predstavlja dio nacionalne baštine ukorijenjen u tradiciju i način življenja i predstavlja osobitost gastro ponude cijele Hercegovine. Zrije u specifičnim uvjetima 60 dana".

Sigurno tržište i kupci

S obzirom na to da je sigurna zarada, Batinić kaže kako će u budućnosti porasti broj proizvođača sira. '"Ukoliko riješimo sve infrastrukturne probleme mislimo da će broj proizvođača sa sadašnjih 22 u Zapadnoj Hercegovini znatno porasti, jer je to proizvod koji ima sigurno tržište i kupce", rekao je Batinić.

Da se radi o sigurnoj zaradi govori činjenica da su 22 proizvođača zaradila oko 750.000 KM na proizvodnji sira. Naime, cijena sira je 25 KM po kilogramu, a farmeri na Ljubuši godišnje proizvedu 30 tona sira. Povećanju proizvođača ide u prilog činjenica da kapaciteti Ljubuše nisu u potpunosti iskorišteni. Naime, planina je hranidbeni lanac za 5.000 do 6.000 ovaca, a na njoj je nekad paslo 100.000 ovaca.