Žižak - štetočina koja uništava grašak

Svake godine se susrećemo sa štetama koje na grašku pričinjava graškov žižak (Bruchus pisorum). On predstavlja najznačajniju štetočinu graška. Kod nas se javlja povremeno, za vrijeme toplog ljeta.

Isključiva je štetočina graška - monofag

To je insekt malih dimenzija tijela od 4 do 5 mm, a tijelo je crno-braon obojeno sa bjeličastim mrljama na pokriocima. Jaje je dugo 0,8 mm, žućkasto i duguljasto-ovalnog oblika. Larva može da naraste do 6 mm, bez nogu, svijetložuto obojena.

Graškov žižak razvija jednu generaciju godišnje. Prezimljava kao imago (odrastao insekt) u skladištima, najčeće u pukotinama zidova ili u prirodi, u zaklonu u koji može da se zavuče, pod korijenom drveća, osušenim biljkama graška. Pojavljuje se u proljeće u periodu cvjetanja graška. Imago može da preleti velike površine u potrazi za usjevom graška. Nakon pojave imago se dopunski ishranjuje, a zatim slijedi kopulacija i polaganje jaja. Jedna ženka može da položi od 150 do 200 jaja. Jaja polaže na mlade mahune. Period polaganja jaja je razvučen i traje oko dvije sedmice. Nakon 6 do 10 dana pojavljuju se larve i ubušuju u mahunu i zatim u zrna. U zrnu se nalazi jedna larva koja zrno izgriza iznutra. Na taj način umanjuje se tržišna vrijednost graška, a pošto oštećuje i klicu gubi se i klijavost zrna. Napadnuto zrno je puno fekalija.

Razvoj larve traje 29 do 36 dana, a sredinom avgusta se razvija lutka. Stadij lutke traje 13 do 25 dana u zavisnosti od vremenskih uslova. Cjelokupan razvoj traje oko dva mjeseca. Intenzitet napada određuje se pregledom 50 do 100 mahuna pred berbu i pregled zrna u skladištu. U polju se kritičnim napadom smatra ako se u 25 zamaha kečerom (mreža za hvatanje insekata) uhvate 2 do 3 imaga.

Preventivne mjere suzbijanja i sprečavanja pojave žiška:

1. Nakon berbe mahune je potrebno brzo očistiti, zamrznuti ili preraditi na neki drugi način
2. Biljne ostatke ukloniti sa parcele, kompostirati ili uništiti na neki drugi način, jer mogu poslužiti kao sklonište za prezimljavanje
3. Poštovati plodored i plodosmjenu
4. Sjetva dobrih susjeda za grašak
5. Blizu graška saditi čili parike koje svojim mirisom tjeraju odrasle insekte graškovog žiška
6. U vrijeme cvjetanja tretirati usjev graška sa odgovarajućim preparatima npr. od buhača Pyrethrum cinerariaefolium ili preparatima pripremljenim od čili paprika.
7. Održavanje skladišta
8. Vlaga u zrnu treba da je ispod 15% ako se skladišti zrelo zrno
9. Potapanje zrna sjemenskog graška u slani rastvor, 30g soli na 1l vode. Zrna oštećena od žiška ili na neki drugi način će isplivati na površinu. Zrna na dnu su pogodna za sjetvu. Ovakva zrna treba isprati i posijati.
10. Puštanje u prirodu parazitske osice
11. Sjetva otpornih sorti

Foto:bigstockphotos.com; staroshchuk