Zašto izbjeljivati povrće? Svrha izbjeljivanja je učiniti jestive dijelove biljke nježnijima i slađima. Prirodno gorke biljke uzgajane na suncu obično su ukusnije kad im se uskrati svjetlost.
Zašto izbjeljivati povrće? Svrha izbjeljivanja je učiniti jestive dijelove biljke nježnijima i slađima. Prirodno gorke biljke uzgajane na suncu obično su ukusnije kad im se uskrati svjetlost.
Izbjeljivanjem poboljšajte okus i smekšajte celer. Stabljike omotajte u novinski papir ili karton i na njih nagrnite zemlju. Poriluk je korisna povrtna kultura koja zaslužuje mjesto u svakom vrtu. Uzgojem različitih sorti možete ga brati tijekom cijele godine i koristiti u kuhinji.
Sorte poriluka imaju različita razdoblja berbe. Najotpornije vrste dobro će prezimiti u tlu. Obično se sve siju u isto doba, ali sazrijevaju različito.
Od stabljičnih i korijenovih nematoda poriluk se može štititi tako da se na štapove zabodene uz redove stavi naopačke okrenuta ljuska jajeta.
Ako želite da poriluk bude potpuno bijel, posadite ga duboko. U 30 cm dubokom jarku motikom iskopajte brazdu duboku 5 cm. Jarak unaprijed pognojite dobro razgrađenim gnojivom. Mladi poriluk posadite sadilicom koju zabijte što dublje. Mjesec dana nakon sadnje u jarak oko stabljika nanesite 3-5 cm zemlje. Ponavljajte to svaki mjesec dok se sa svih strana stabljike ne oblikuje humak koji doseže točno ispod baze listova. Prije nagrtanja oko stabljika zavežite valovite kartonske ovratnike da sitni pijesak ne ulazi u poriluk.
Kad iskopate korov, ostavite ga u brazdi da prekriva stabljike poriluka. Kad ga prekrijete zemljom koju ćete dodavati u brazdu korov će istrunuti i pomoći "izbjeljivanju" poriluka tijekom njegova rasta.
Poriluk ima dugo razdoblje sazrijevanja, ali ako u martu nije posijan u sjetvene gredice, najkasnije u julu posijte poriluk kratke sezone rasta, ali otporan koji će prezimiti do proljetne berbe.
S obzirom da raste zimi, možete ga posaditi na mjesto s kojeg je ubran rani grašak ili salata.
Mrkva, celer, komorač, matovilac, luk i rajčice mogu se uzgajati zajedno s porilukom jer je njihovo udruživanje obostrano korisno. Te suradnje funkcioniraju jer biljke imaju iste potrebe za hranivima i povremeno se međusobno štite od štetnika.
Poriluk je otporna biljka i preko jeseni i zime ostaje u tlu, gotovo da i ne raste, ali sve dok je temperatura niska, ne kvari se. Ostavite ga u tlu i vadite prema potrebi.
Jednogodišnji slatki ili okrugli kmorač posijte u rano ljeto na sunčano, dobro drenirano tlo. Prorijedite mladice na razmak od 30 cm. U razdoblju rasta komorač treba redovito zalijevati, a ako nagrnete zemlju kad se biljke počnu širiti, nastala lukovica biti će bjelja i nježnija.
Odlučite se za jednogodišnji komorač zbog njegovih gomoljastih jestivih stabljika i slatkih listova, a ne za visoku trajnicu koja se često viđa u začinskom vrtu.
Vjerojatno zbog snažne arome, komorač je iznimno agresivan kad se uzgaja uz druge biljke. Navodno samo poriluk i celer mogu živjeti u njegovoj blizini.
Komorač će biti spreman za berbu od rane do kasne jeseni. Lukovice sa stabljike odrežite u razini tla i iz ostatka stabljike mogle bi potjerati nove aromatične stabljike. Ako se lukovica izdužuje, odmah je uberite. To je znak preranog sazrijevanja, što znači da će biljke proizvesti sjeme, a jestivi dijelovi postati pretvrdi za jelo.
Celer je ukusna stabljika kojoj treba izbjeljivanje, premda postoje vrste koje se same izbjeljuju, odnosno zelene vrste. Treba mu sunčana lokacija i dobro pripremljeno ilovasto tlo. Za raniji početak posijte ga u multiploče u klijalištu i držite u stakleniku. Sadnice posijane u klijalištu presadite u proljeće ili rano ljeto. Ako ste posijali samoizbjeljujući celer, razmaknite ga na 25 cm. Ostale sorte u jarcima trebaju razmak od 20-25 cm između biljaka. Kad stabljike počnu dobro rasti morate nagrnuti biljke ili oko svake staviti kartonsku cijev. Tako će stabljike ostati čiste i izbijeliti.
Foto: bigstockphoto.com, zlikovec
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica