Jam je višegodišnja trajnica i penjačica porijeklom iz Azije. U kineskoj medicini stoljećima se koristi kao lijek kod problema s probavom. Osim toga, jam ima i ukrasnu vrijednost zbog atraktivnog izgleda.
Jam (Dioscorea oppositifolia, sinonim Dioscorea batatas (Decne), jest višegodišnja trajnica i penjačica porijeklom iz Azije. U kineskoj medicini stoljećima se koristi kao lijek kod problema s probavom. Osim toga, jam ima i ukrasnu vrijednost zbog atraktivnog izgleda..
Može narasti u rasponu od 1.5 do 3 m. Jam je penjačica koja podupire samu sebe pomoću uvijanja oko grana i drugih biljaka. Može rasti kao mali grm, a ako se uzgaja kao usjev zbog gomolja, onda raste na sličan način kao i grah. Vrste uzgajane u Kini, mogu razviti jestivi gomolj dužine i do 1 metra. Listovi su veliki, srcolikog oblika, na dugoj stabljici. Lice lista je glatko, dok je naličje hrapavo. Cvjetovi su mali i bijeli, ugodnog mirisa na cimet. Cvate od jula do oktobra. Gomolji se sakupljaju u jesen. Da bi postigla punu zrelost, biljci treba 3 do 4 godine, iako gomolj star godinu dana može težiti i do 500 g. Biljka u jednoj sezoni formira najčešće jedan gomolj, ali može i do 3.
Idealna za lagana, ilovasta i glinasta tla, te preferira ocjedita tla. Može rasti u sjeni i polusjeni, ali najbolje uspijeva na sunčanom položaju. Jam može podnijeti niske temperature i do -18°C.
Sjetva je u martu i aprilu na sunčanim položajima u grijanom zaštićenom prostoru. Za klijanje mu je potrebno od 1 do 3 tjedna na 20°C. Biljke je potrebno presaditi u veće posude tek kad je moguće rukovati s njima. U kasno proljeće, treba ih posaditi na otvoreno. Dijeljenje biljke obavlja se za vrijeme dormantnosti, nikako za vrijeme rasta. U pazušcu listova stvaraju se zračni gomolji. Kad dosegnu veličinu graška i mogu lagano odvojiti od biljke, u kasno ljeto i ranu jesen mogu se posaditi. Trebaju se posaditi u svaku posudu posebno i smjestiti ih u negrijani zaštićeni prostor ili hladni okvir, prekrivajući ih s 10 mm supstrata.
Jam može podnijeti temperature i do -18°C!
Treba provesti zaštitu od glodavaca i zalijevati ali supstrat ne smije biti vlažan. Mlade biljke će se razviti u proljeće. U rano ljeto razvijene biljke treba presaditi u veće posude. Pri uzgoju jama treba postaviti armaturu ili okvire, no mogu rasti u blizini drveća koje će koristiti kao oslonac za rast. Kako bi se lakše vadio gomolj, jam treba saditi u posude, žljebove, betonirane bazene itd.. Gomolji se mogu skladištiti na dulje vrijeme i može ih se ostaviti u tlu preko zime.
Gomolji jama su jestivi. Zbog škrobnate teksture, jam je ukusa sličnog na krompir. Ne preporučuje se jesti sirovi gomolj. Može ih se kuhati, peći, pržiti, pripremati kao pire i dodavati u juhu. Zračni gomolji jama su također jestivi, a može ih se pripremati i kao krumpire.
Jam je vrlo kvalitetna korjenasta hrana, a zbog svoje visoke hranjive vrijednosti, može ju se često konzumirati. Gomolj jama sadrži: 20 % škroba, 75% vode, 0,1% vitamina B1, 10-15 mg vitamina C, sluzi, aminokiseline, amilazu i glutamin.
Jam je dosta korišten u kineskoj medicini. Opisan je kao biljka blagog slatkog okusa koja stimulira želudac i slezenu, te ima okrepljujući učinak na pluća i bubrege. Gomolj sadrži tvar alantoin, koja sprječava rast stanica raka te ubrzava ozdravljenje organizma. Gomolj djeluje kao digestiv. Unutarnjom primjenom koristi se u liječenju umora, gubitka težine, slabog apetita, loše probave, kroničnog proljeva, astme, suhog kašlja, čestog ili nekontroliranog uriniranja, dijabetesa i emotivne nestabilnosti. Kod vanjske primjene, koristi se za liječenje čireva, prištića i gnojnih čireva. Gomolj sadrži disgenin, tvar koja se u modernoj medicini koristi u proizvodnji progesterona i drugih steroidnih lijekova. Također, koristi se i kao kontraceptiv i u liječenju raznih bolesti spolnog sustava.
Gomolj jama sadrži: 20 % škroba, 75% vode, 0,1% vitamina B1, 10-15 mg vitamina C, sluzi, aminokiseline, amilazu i glutamin.
Kod korištenja jama za liječenje raka treba provjeriti obiteljsku povijest bolesti je li rak uzrokovan hormonima (rak dojke, rak jajnika ili rak mjehura). Iako je jam prirodna hormonska zamjena i ne ponaša se kao hormon iz tijela, postoji minimalan rizik da jam može proizvesti slične učinke kao estrogen. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama. Prema znanstvenim istraživanjima, aktivna djelatna tvar jama, disgenin može reagirati s estradiolom (hormon koji se prirodno nalazi u tijelu i koristi se u nekim kontracepcijskim pilulama i ponekim zamjenskim hormonskim terapijama). Ako se primjenjuje ikoji od nabrojenih lijekova, ne bi se trebalo koristiti jam bez razgovora s liječnikom.
Forto: Bigstockphoto/Subin Pumson
Tagovi
Autorica
