Suša uzrok višemilionskih šteta u poljoprivredi

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini 2015. godinu nažalost, neće pamtiti po dobrom. Nezapamćeno duga suša od skoro dva mjeseca sa ekstremno visokim temperaturama, koje su dostizale u pojedinim dijelovima Hercegovine i preko 40 stepeni, prepolovila je gotovo svu poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom.

Najteže i najveće štete pretrpjela je regija Semberije, srce bh. poljoprivredne proizvodnje kada su u pitanju žitarice i kukuruz, te dio Posavine, a najviše su pogođene kulture kukurza i soje. Šef opštinskog Odsjeka za poljoprivredu grada Gradiška, Milutin Misimović naveo je da se šteta na kukuruzu, zasijanom na oko deset hiljada hektara, procjenjuje od 30 do 100 odsto jer ima parcela na kojima uopšte neće biti berbe.

Štete u FBiH prelaze preko 150 miliona KM

Prema još uvijek nezvaničnim podacima, gubici u prinosima poljoprivredne proizvodnje se kreću od 30 do 50 odsto u zavisnosti od tipa proizvodnje i regije, što u konačnici premašuje oko 150 miliona KM. Nastradala je kompletna biljna proizvodnja, a štete su izraženije tamo gdje nije bilo dovoljno vode.

Smanjenim i nekvalitetnim prinosima u biljnoj proizvodnji osjetit će se i pad prinosa i u drugim srodnim poljoprivrednim granama poput stočarstva. Najveće poslijedice suše pretrpio je Bosansko-podrinjski, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton gdje voćari strahuju od jesenje berbe i očekivanih smanjenih prionsa u nekim kulturama i do 50 odsto. Štete bi bile i veće, ali su voćari ublažili poslijedice sistemima navodnjavanja. Očekuje se da će u konačnici svoje štete prijaviti voćari sa zasadima jabuke i šljive, te ratari koji već sada imaju nesagledive gubitke u prionsu kukuruza i gotovo svim zasijanim kulturama na otvorenom.

Proglašeno stanje elementarne nepogode

U Općini Orašje 18.08.2015. godine proglašeno je stanje elementarne nepogode - suša, nakon zasjedanja općinskih stožera Civilne zaštite Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac, koji su i predložili izvršnoj općinskoj vlasti donošenje odluke o proglešenju elementarne nepogode suše na području njihovih općina. Zbog dugotrajnog sušnog perioda umanjen je prinos i kvalitet proizvoda, s bitnim odstupanjima od trogodišnjeg prosjeka. Sušom je obuhvaćen veći dio obradivih poljoprivrednih površina na području općine, a Komisija za procjenu šteta zadužena je da u narednom periodu procijeni i utvrdi štete na poljoprivrednim kulturama.

Višemilionske štete i u RS-u

Direktne posljedice dugotrajne suše najizraženije su u proizvodnji kukuruza, soje, povrća na otvorenom, te u stočarskoj proizvodnji. Također indirektne posljedice se već uočavaju na smanjenom kvalitetu proizvoda, a posebno je doveden u pitanje kvalitet stočne hrane, jer su već pojedini farmeri započeli proces siliranja sa izuzetno nekvalitetnim kukuruzom saopćeno je iz Ministarstva. Još uvijek nezvanični podaci, ukazuju da je za sada šteta dosegla oko 180 miliona KM gubitka u prinosu, a stručnjaci i analitičari strahuju da će ova cifra biti skoro i duplo veća nakon konačne jesenje berbe.

Pored suše, neke je pogodio i grad

Ogromne štete, pored posljedica suše, pretrpjeli su i ratari pogođeni gradom nošenim jakim vjetrom, tako da su mnoga polja zasijana kupusom, keljeom i grahom do 50 odsto uništena. Još uvijek nije poznato koje kulture su još pretrpjele štetu jer se tek očekuju prijave šteta poljoprivrednika. U međuvremenu, Stručne službe Ministarstva stalno su na terenu i pružaju neophodnu stručnu pomoć poljoprivrednim proizvođačima, pogotovo u dijelu koji se odnosi na zaštitu poljoprivredne proizvodnje, upotrebu sistema za navodnjavanje i sistema protivgradnih mreža, rečeno je iz Vlade RS-a. Također izdat je i set mjera za prevazilaženje ove elementarne nepogode. Ono što za sada najviše interesuje poljoprivredne proizvođače i farmere jesu sredstva i pomoć u vidu novca kojeg za sada nema.

Trenutno posljedice osjećaju i trpe sami poljoprivredni proizvođači, ali nakon konačne jesenje berbe i smanjeinh prinosa, te nedostatka pojedinih proizvoda i sami građani širom BiH će osjetiti posljedice poskupljenjem pojedinih prehrambenih proizvoda.

Foto: depositphotos.com; simazoran