Šta se krije u zemljištu?

Evropski naučnici su kopali zemljište na većim dubinama da bi bolje razumjeli s kojim se sve prijetnjama ono suočava, uzimajući u obzir eroziju, zagađenje, pad biodiverziteta i urbanizaciju. Želja im je da dođu do boljih preventivnih mjera.

Naučnici koji se bave zemljištem, biolozi i poljoprivredni inženjeri su angažovani na sveobuhvatnom naučno-istraživačkom radu kako bi razumjeli šta se to dešava pod našim nogama. Zajedno s kolegama širom Evrope oni na ovom projektu već dugo rade.

"Na kraju, sakupili smo 25.000 uzoraka zemljišta iz cijele Evrope da bi analizirali i proučili fizičke, hemijske i biološke karakteristike", objasnio je Oihane Fernandet Ugalde, inženjer poljoprivrede i zajedničkog istraživačkog centra-JRS i dodao: "Pokušavamo da selektujemo određena mjesta kako bi došli do homogene prezentacije svih država Evrope." Oni su takođe selektovali zemljani pokrivač, korištenje zemljišta, klimatske uslove i različite tipove zemljišta koje imaju.

Ožiljci na zemljištu

Jedna od lokacija rada, na primjer, je poljoprivredno zemljište na nedavno požnjevenom polju kukuruza. Istraživači kažu da to zemljište nosi jedan od najvećih ožiljaka, a to je erozija zemljišta. Kiša, primjena poljoprivredne prakse i topografija kombinuje svake godine pomjeranje 2,4 tona po hektaru plodnog zemljišta s površine širom Evrope. Razumijevajući situaciju, istraživači su u prilici da predlože tehnike prevencije protiv erozije zemljišta.

"Mi smo u prilici da savjetujemo farmere na koje praktične načine mogu da urade zaustavljanje erozije. Načine možemo da sumiramo - pokušajavajući da reduciramo obradu; poslije žetve da ostavimo biljne ostatke na polju i posljednje što mi takođe savjetujemo jeste da farmeri zaštite travnate rubove parcele. Bolje je da ostave travu na granicama njihovih polja", kaže Panos Panagos modelar zemljišne erozije, JRS

Naučnici iz Zajedničkog istraživačkog centra imaju cilj rada tačno razumijevanje - šta se dešava ispod naših nogu, a u svrhu da Evropska unija može bolje da determiniše politiku za dobar i održiv menadžment svojih zemljišta.

Zemljište - zaštitini tampon

"Međutim, zemljište takođe ima i druge funkcije, kao što je prečišćavanje vode; ublažava efekte poplava; u borbi protiv klimatskih promjena zadržava ugljen-dioksid van atmosfere. I takođe zemljišta su tamponi efekta zagađenja" kaže Arvin Jones naučnik o zemljištu JRS.

Da bi se postigli ciljevi, zemljište mora biti dobrog zdravlja. Dobar indikator je da se održi njegov biodiverzitet. Istraživači takođe uzimaju uzorke iz šuma, na primjer, za dalje biologičke analize.

"Procjenjujemo da u hektaru zemljišta ima oko 5.000 kilograma živih organizama. To se može uporediti manje ili više sa težinom od 100 ovaca", kaže Alberto Origaci, biologičar zemljišta, JRS.

Klasične biologične analize mogu se kombinovati sa sofisticiranom DNA studijom kako bi se tačnije odredili različiti tipovi zemljišta biologične zajednice.

"Očitavanjem DNA sekvence izdvojene iz dijelova, mi možemo da razumijemo šta žive organizme drži u zemljištu i možemo tačno da identifikujemo koji su to organizmi. Na ovaj način mi karakterišemo biodiverzitet", dodao je Alberto Ogriaci.

Atlasi, interaktivne baze podataka, modele, preporuke za pravljenje politika i javne kamapnje su konačni rezultati napora istraživanja u vezi "dubokog" kopanja tajni našeg zemljiišta, piše Euronews.

Foto: bigstockphoto.com/ilai