Šta nam donosi liberalizacija tržišta?

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je upozoravala na posljedice koje mogu nastupiti u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji Bosne i Hercegovine ukoliko dođe do dalje liberalizacije uvoza poljoprivrednih proizvoda i prerađevina od poljoprivrednih proizvoda.

"Svjesni smo činjenice o neminovnosti procesa pristupanja BiH EU, što je uz političke i finansijske pritiske, pa i ucjene, bio razlog da se donese odluka na nivou države BiH, uz saglasnost entiteta, o prihvatanju postepene liberalizacije uvoza poljoprivrednih proizvoda i prerađevina od poljoprivrednih proizvoda bez carina i prelevmana", kaže potpredsjednik STK BiH, dipl.ecc. Nemanja Vasić navodeći da je Komora analizirala trenutno stanje i eventualne posljedice potpisivanja adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kao i mjere koje bi trebalo preduzeti radi ublažavanja negativnih posljedica.

Bescarinski uvoz će se, naglašava, negativno odraziti na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i na prerađivačku industriju u BiH.

Primarna proizvodnja u povoljnijem položaju

Primarna poljoprivredna proizvodnja je prema analizi Komore u nešto povoljnijem položaju iz razloga što su aktivnostima Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH u proteklom periodu stvoreni preduslovi za značajniji plasman istih kako na alternativna tržišta tako i na tržišta EU.

1. Izvoz goveđeg mesa u Tursku po Sporazumu koji ima dugoročne karakteristike.
2. Sporazum o izvozu žitarica u Tursku je doprinio porastu izvoza istih iz godine u godinu.
3. Na zahtjev Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, EU je odobrila kopneni prevoz BiH poljoprivrednih proizvoda preko teritorije EU, što će u znatnoj mjeri uticati na povećanje otkupne cijene goveđeg mesa, kao i na mogućnost plasmana mlijeka i mliječnih proizvoda u Tursku.
4. Deblokiran je sporazum o izvozu voća i povrća u zemlje EU.
5. Riješen je spor i ponovno omogućen izvoz voća u Rusiju.
6. Određeni broj proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda su ispunili tražene uslove i dobili odobrenja za izvoz mlijeka i mliječnih proizvode u zemlje EU.
7. U toku su sertifikacije objekata za izvoz pilećeg mesa u EU.
8. Omogućen je izvoz malina koji bilježi kontinuiran porast.
9. Povećanje kvota za izvoz vina u zemlje EU, kao i izvoz naših vina na tržišta svih pet kontinenata.
10. Porast izvoza ljekovitog bilja u Kinu, kao i stvaranje preduslova za značajniji izvoz meda u Kinu.
11. Uvoz svinjskog mesa u prethodnim godinama nije bio zaštićen carinskim dadžbinama i prelevmanima, što je rezultiralo značajnim smanjenjem primarne proizvodnje svinja, tako da se potpisivanjem ovog Sporazuma stanje u ovoj oblasti neće ni popraviti niti pogoršati.

Prerađivačka industrija doživljava najveći udar

Najveći udar liberalizacije uvoza po adaptiranom sporazumu će doživjeti prerađivačka industrija u BiH.

1. Cijene sirovina na domaćem BiH tržištu koje se koriste za preradu su mnogo veće iz razloga niskih podsticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a ako se koriste sirovine iz uvoza one su opterećene visokim uvoznim troškovima, kao i visokom cijenom prevoza.
2. Prerađivači poljoprivrednih proizvoda iz EU, imaju na raspolaganju mnogo jeftinija kreditna sredstva kako za obrtni kapital tako i za investicije.
3. Prerađivačka industrija BiH ima malu tradiciju i ne može konkurisati poznatim evropskim brendovima u oblasti proizvodnje hrane.
4. Prerađivačka industrija je usitnjena i proizvodi male serije što u značajnoj mjeri smanjuje konkurentnost, odnosno povećava troškove po jedinici proizvoda, za razliku od proizvođača iz EU.
5. Proizvođači prehrambenih proizvoda iz EU su i u tehnološkom i u tehničkom pogledu opremljenije od proizvođača iz BiH.

Spoljnotrgovinska komora BiH preporučuje nadležnom Ministarstvu da prati realizaciju Sporazuma, te da, ukoliko bude značajnije ugrožena primarna poljoprivredna proizvodnja ili prerađivačka industrija u BiH, na vrijeme reaguje zaštitnim mjerama koje su predviđene Sporazumom.
Posebno naglašavamo da u prerađivačkoj industriji BiH negativni procesi mogu ići u dva pravca:

• Može doći do povlačenja uslužne proizvodnje iz BiH, koja je u značajnoj mjeri bila zastupljena, naročito proizvodnja za vodeće kompanije iz Hrvatske i Slovenije.
• Može doći do smanjenja prodaje domaćih BiH proizvoda zbog nekonkurentnosti.

Spriječiti otpuštanje radnika

Poznato je da prerađivačka industrija u BiH zapošljava veliki broj radnika, tako da bi smanjenje proizvodnje izazvalo otpuštanje istih, te je potrebna pravovremena rakcija nadležnog Ministarstva uz političku podršku svih struktura, za uvođenje zaštitnih mjera koje su predviđene Sporazumom.

"Mišljenja smo da se zaštitne mjere, bilo sezonske ili dugoročne, moraju koristiti mnogo češće i "hrabrije", a u skladu sa Sporazumom i po uzoru na zemlje u okruženju kao i na visoko razvijene zemlje koje, svjedoci smo, ne prežu da uvode protekcionističke mjere da bi zaštitile ili favorizovale domaću proizvodnju", naglašava Vasić.

(Npr: Sezonska zabrana uvoza grožđa i povrća u Makedoniju; sezonska zabrana uvoza grožđa u Crnu Goru i Hrvatsku; zabrana izvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u Rusiju i traženje podrške drugih zemalja za isto; protekcionističke mjere nove Američke administracije u cilju favorizovanja i zaštite domaće proizvodnje).

"Na kraju, u STK BiH smo mišljenja da i pored činjenice da liberalizacijom trgovine u perspektivi pristupa tržištu od petsto miliona stanovnika, naši proizvođači nisu spremni za ravnopravnu tržišnu utakmicu i da će ako se proces ne bude pratio i po potrebi uvodile zaštitne mjere, doći do značajnog smanjenja proizvodnje u prerađivačkoj industriji BiH kao i ugroženosti primarne poljoprivredne proizvodnje", zaključuje Vasić.

Foto: Pixabay/Unsplash