Spoljnotrgovinsko poslovanje najneuređeniji je segment privređivanja koji se posebno negativno odražava na agrarnu privredu, kaže ministar poljoprivrede RS Stevo Mirjanić.
Liberalizacija uvoza, odnosno tržišta u BiH, prešla je svaku mjeru i krajnje je nerazumna. Osvrćući se na spoljnotrgovinsko poslovanje u prošloj godini, danas je mnogo korisnije biti trgovac nego proizvođač, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske prof.dr Stevo Mirjanić u intervjuu za Glas Srpske.
"Očigledno je da u zajedničkim institucijama BiH, koje su nadležne da uređuju spoljnotrgovinsko poslovanje, ima veoma mnogo nerazumijevanja i neznanja, pa i nečega drugog, a nepogrešiv indikator takvog djelovanja je struktura, obim uvoza i odnos prema domaćoj proizvodnji i sopstvenom razvoju", kaže Mirjanić.
Prema njemu, spoljnotrgovinsko poslovanje najneuređeniji je segment privređivanja koji se posebno negativno odražava na agrarnu privredu. Mirjanić je naveo da Vlada Srpske u tom smislu usvojila više informacija gdje se definišu kritične tačke i daju preporuke organima na nivou BiH, posebno s ciljem zakonske zaštite domaće proizvodnje.
"Ipak, trend ugrožavanja domaće proizvodnje se nastavlja. Teško se može govoriti o bilo kakvoj stabilnosti domaćih proizvođača pri ovakvom nivou zaštite domaće proizvodnje", rekao je Mirjanić. Kada je riječ o dolasku ruskih veterinarskih inspektora za kontrolu mesa u BiH, ministar je naveo da se ta posjeta očekuje godinama i da je njihov dolazak u septembru odgovor ruske strane na diplomatske aktivnosti iz Srpske.
"Očekujemo da će se kolege iz ruske službe uvjeriti u kapacitet naših proizvođača i prerađivača, kvalitet proizvoda i sistem veterinarskog nadzora za koji možemo garantovati bar kada je u pitanju Srpska. Imamo nekolicinu ozbiljnih subjekata spremnih za nastup na ruskom tržištu", naveo je Mirjanić.
Kada je riječ o ratarskoj proizvodnji u Srpskoj, situacija je, smatra, povoljna. Žetva strnih žita je završena i ostvareni su nadprosječni prinosi. "Usjevi kukuruza, soje i krmnog bilja su u dobrom stanju, a kod kukuruza možemo očekivati rekordne prinose", rekao je Mirjanić.
On je naveo da se povrtarska i voćarska proizvodnja odvija u povoljnim uslovima, osim područja pogođenih mrazom, dok je stočarska opterećena velikim uvozom animalnih proizvoda po veoma niskim cijenama. "U mljekarskom sektoru nema značajnijih oscilacija u smislu obima proizvodnje, a proizvodnja mesa se stabilizuje, sa izuzetkom sektora uzgoja svinja zbog otežanog plasmana mesa", rekao je Mirjanić.
Poljoprivrednicima će, rekao je, biti isplaćena sva sredstva planirana za prošlu i ovu godinu, dodavši da je počela isplata podsticaja za tekuću godinu i to premija za mlijeko. Govoreći o šteti od mraza koji je u proljeće pogodio voćare, Ministarstvo, odnosno Agencija za agrarna plaćanja, zaprimit će zahtjeve, te na kraju godine sumirati svu štetu i odrediti se prema zahtjevima na osnovu raspoloživih sredstava.
Osvrćući se na jesenju sjetvu, Mirjanić je rekao da se ukupne površine koje će biti zasijane procjenjuju na preko 60.000 hektara, od čega će 40.000 biti zasijano pšenicom, piše glassrpske.
Foto: vladars.net
Tagovi
Autorica
