Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda Slovenije
  • 23.09.2016. 16:00

EU daje novce, ali su kontrole rigorozne

Šta su najveći problemi poljoprivrednih proizvođača u Sloveniji? Koje koristi a koje štete im je donijelo članstvo u EU?

  • 162
  • 11
  • 0

Ako ste agrarni novinar posjet Sloveniji vas ne može ostaviti ravnodušnim. S jedne strane vidite gotovo perfektnu infrastrukturu, a sa druge veliko nezadovoljstvo gotovo svih činilaca u poljoprivrednom sektoru. U Agrarnoj komori Maribora, poljoprivredu Slovenije nam je skenirao njen predsjednik Stane Klemenčić. Izdvajamo samo nekoliko zanimljivih segmenata iz njegovog predavanja. Klemenčić upozorava poljoprivrednike da se ne zalijeću sa investicijama jer je kontrola uloženog novca i biznis plana rigorozna. Evo jednog primjera koji dokazuje iznesene tvrdnje.

"Mnogo novca smo potrošili na investicije u agroturizam. Poljoprivrednici su napravili kuće sa smještajnim kapacitetima. Riječ je o zaista ogromnom novcu. Poljoprivrednici su morali da imaju studiju izvodljivosti koja je trebala da opravda to ekonomsko ulaganje. Pošto je trebalo imati pozitivne indekse poljoprivrednici su recimo u projektu napisali da počinju sa 500 noćenja a završavaju sa 1.500 u sedmoj godini. Nakon sedam godina je došla kontrola koja provjerava da li ste to i ostvarili. Dešavalo se da farmer nije vodio knjigovodstvo o noćenju. Inspektor je naložio farmeru da vrati dobijeni novac", rekao je Klemenčić. Kako je naveo riječ je o investiciji od 150.000-300.000 eura. Mnogi su u dokumentaciji navodili kao garanciju da imaju 100 hektara obradivog zemljišta a u stvarnosti imaju 50. Ali već je bilo kasno, rigorozna kontrola ih je sve sasjekla.

Ulaskom u EU pali obim i raznovrsnost proizvodnje

Zbog nenamjenskog trošenja novca i nemogućnosti vraćanja kredita više od 5% poljoprivrednika u Sloveniji je bankrotiralo. Stane Klemenčić kaže da je u toj zemlji, nakon ulaska u Evropsku uniju, pao obim i raznovrsnost proizvodnje.

"Nama je palo samosnabdjevanje. Mi smo 1990-2000. godine imali samodovoljnost proizvodnje od oko 70%. Danas ne prelazimo 50%. Građani nam s razlogom zamjeraju što trošimo mnogo novca za poljoprivrednu proizvodnju a proizvodimo samo polovinu neophodne hrane. Dobri smo u vinu, mlijeku i govedini. Sve ostalo je problem", naglašava predsjednik Agrarne komore u Mariboru. On je dodao da su slovenski poljoprivrednici toliko zavisni od podsticaja da nikad ne mogu da budu ekonomski samostalni. Više od pola zarade na imanju je podsticaj, a to nije dobar smjer.

Pad proizvodnje zbog subvencija po hektaru

Stane konstatuje da je, između ostalog, pad proizvodnje uslovilo plaćanje po hektaru umjesto dotadašnjeg po kilogramu.

Dostupno obradivo zemljište se maksimalno koristi

Kako je rekao Klemenčić podsticaji su u početku bili na obim proizvodnje. Po grlu, za kilogram pšenice i ostalo. Poslije su prešli na površinu - direktna plaćanja. Što više hektara - više novca. A niko nije pitao da li će se na tim površinama nešto proizvoditi. "Danas imamo situaciju da ima mnogo šume. Došli smo do toga da je prosječna starost slovenskog poljoprivrednika 56 godina. Tada razmišljate samo o penziji, a ne o investicijama", objasnio je Klemenčič.

On ističe da je Brisel Sloveniji nametnuo rigorozne ekološke zakone koji su ograničili poljoprivrednu proizvodnju, a samim tim je otvoreno tržište za jeftinije prehrambene proizvode iz Evropske unije.

"Kad smo mi ulazili, interes EU je bio da plasira svoj kapital u Sloveniju i da se nađe slobodno tržište za njihove proizvode. Nametnuli su nam mnoštvo zakona i odredili mnogo posebnih područja na kojima je poljoprivreda ograničena. Više od 2/3 površine Slovenije je u okviru programa Evropske komisije Natura 2000. Poljoprivreda nije zabranjena, ali je ograničena tehnologijom. Na primjer kada se smije kositi, đubriti, itd", istakao je Klemenčić. Kako tvrdi to sve utiče na intenzitet poljoprivrede. Evropska unija je natjerala stočare u Sloveniji da smanje broj uslovnih grla. Na najboljim farmama oni su imali 2,5-3, pa su u prelaznom periodu smanjili na 2,1 a krajnji cilj je da bude 1,9. To su ekonomska ograničenja za tamošnje farmere.

Poljoprivredno zemljište pretvoreno u građevinsko

Uz sve navedeno, u Sloveniji je od 2000. godine čak 15% poljoprivrednog zemljišta prevedeno u građevinsko.

"Oko 2005. godine veliki dio najboljeg zemljišta je preveden u građevinski. Zarada na gradnji je bila i 20%. Onda su se građevinci razmilili po selima da kupe zemljište koje je blizu saobraćajnica. A prostorni plan je ubrzano mijenjan. Danas imamo mnogo praznih stanova jer se čitavo građevinarstvo urušilo", zaključio je naš sagovornik.

Pod šumama 59 % teritorije Slovenije

Inače, prirodni uslovi za poljoprivredu u Sloveniji su relativno loši. Šume prekrivaju 59% državne teritorije. U odnosu na dio teritorije koja je prekrivena šumom, Slovenija zauzima treće mjesto u Evropi, odmah iza Švedske i Finske. Oko 80% poljoprivrednih površina se nalazi na nepristupačnim područjima (LFA - Less Favoured Areas). Samo 33% cjelokupne poljoprivredne površine, koja se većinom nalazi u centralnom i sjeveroistočnom dijelu, se koristi kao oranice. Uz to je vinograda 3,3%, voćnjaka 2,6% a ostalo su pašnjaci (60,7%).

I za kraj, kada je o obrazovanju riječ 6% poljoprivrednika u Sloveniji je bez osnovne škole, završilo ju je 37%, srednju školu je završilo njih 50% a diplomu visoke škole i fakulteta ima samo 6% poljoprivrednika. Posebna priča je nezadovoljstvo načinom na koji je organizovana agrarna komora. Međutim, o tome će biti riječi neki drugi put.


Tagovi

Slovenija Investicije Subvencije Agroturizam


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Agrarni novinar 15 godina. Objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regiji. Nositelj više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

23

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 13

Katastrofu, propast ćemo! 56,5%

Glasova: 7

Prosperitet, bit će nam bolje 30,4%

Glasova: 1

Sve će biti isto 4,3%

Glasova: 2

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,7%

Pregled ankete

Pregled ankete