Na broj varoa utječe i susjed-pčelar!

Još u maju su neki pčelari strahovali da će zbog smrzavanja dijela bagrema i amorfe i problema s lošim vremenom u vrijeme cvjetanja kadulje i bagrema te najezdom ptica pčelarica, invazija varoe destructor biti veća.

Uobičajeno se kaže da nije dobro ako je varoa vidljiva tijekom maja i juna stoga na kraju razdoblja predviđenog za primjenu obveznog ljetnog tretiranja protiv varoa pokušavamo izvući zaključak je li loš početak sezone oslabio pčelinje zajednice i uzrokovao varoozu.

Poštivanje principa dobre pčelarske prakse

Međutim, doktor veterinarske medicine Zlatko Tomljanović viši stručni savjetnik za pčelarstvo iz hrvatske Savjetodavne službe, i sam pčelar, kaže kako se za invadiranost varroom ne može kriviti kiša i mraz.

"Prije bih rekao da je broj varoa posljedica lošeg tretiranja zajednica u 2015. godini: ili nije napravljeno zimsko tretiranje protiv varroe, nisu poštivani principi dobre pčelarske prakse, možda je pčelar bio na području na kojem ima puno košnica koje nisu bile tretirane na propisan način. Mene je više pčelara zvalo sa sumnjom da im je netko otrovao pčele. Međutim, ispostavilo se kako su njihove zajednice zapravo ušle u stanje gladi do te mjere da su čak potrošile svoje masti i bjelančevine iz tijela jer nije bilo dovoljno peluda ili nije bilo dovoljno pčela sakupljačica koje bi skupile nektar i pelud.

Ili im je trebalo dosta vremena da ojačaju do stanja u kojem mogu skupljati nektar, a obilno medenje je prošlo pa su pčelari umjesto 20 do 30 kilograma meda lipe ili suncokreta vrcali samo 10-ak kg po košnici. Po prvi put u 30-godišnjem bavljenjem pčelarstvom savjetovao sam pčelarima da u trenutku kada je procvao bagrem zajednicama stave pogače jer je vremenska prognoza bila sedam do 10 dana kiše".

Pčele se zalijeću i u tuđe košnice

Stalna kontrola opadanja varoe važna je i zbog opasnosti od reinvazija - ponekad pčelar tretira svoje zajednice, međutim pčelar iz njegove blizine to ne učini, a kako je postotak zalijetanja pčela u dva pčelinjaka na 700 metara zračne udaljenosti čak 18 do 20% vidljivo je kako je velika šansa da strane pčele prenesu grinje nametnike varou u očišćenu zajednicu. Iz takvih brojki je jasno koliko zapravo svaki pčelar ovisi o ponašanju pčelara iz svog susjedstva i zašto bi pčelari iz istog područja trebali istovremeno tretirati svoje pčelinje zajednice.

Broj pčelara porastao za 30%

Potreba za koordinacijom je tim veća što je posljednih nekoliko godina broj pčelara porastao za 30-ak %, napominje dr Tomljanović, i dodaje kako je takav trend i u ostalim zemljama Evropske unije. Međutim u zapadnim i državama na sjeveru EU nije se značajno povećao broj pčelinjih zajednica.

"Tamo prevladava trend držanja 2 - 3 košnice što je ekološka priča - a kod nas je to ekonomska priča u kojoj su ljudi ulazili u pčelarstvo kao dodatnu djelatnost ili nakon gubitka posla", kaže viši savjetnik Tomljanović i dodaje kako su pojedinci ulazili u to, a da im pčelarski ciljevi nisu bili dovoljno jasni pa bi napravili preveliki broj košnica koje onda nisu mogli održavati i nastali bi problemi.

Foto: Pixabay/byrev