Ako samo najkvalitetnije izvozimo, šta mi jedemo!?

Tokom predavanja o uzgoju povrća i cvijeća u zatvorenim kontrolisanim uvjetima, poznato kao plastenička proizvodnja, jedan od poljoprivrednika prekidajući profesora upita: Ako radimo sve kako treba, onako po propisima sa dozvoljenim sredstvima za zaštitu, je li to naše povrće i hrana onda zdravo!?

Uz blagi osmijeh profesor odgovara: Molim vas, molim vas zapamtite to za sva vremena ne postoji zdrava hrana, to je mit, komercijalna izreka, shvatite da postoji samo higijenski ispravna hrana i pravilan način njene pripreme. Da li se ikad neko zapitao poslije obroka šta je ustvari pojeo, kako je uzgojeno to povrće, voće, dobiveno meso ili mlijeko, vjerovatno samo jedan ili nijedan od deset ili više ljudi. Nažalost danas se bira niža cijena proizvoda, a kvalitet rijetko kome na um padne.

Komercijalni trik

Sve više vjerujem u onaj dio profesorove rečenice da je zdrava hrana, barem tako nazvana komercijalna izreka, magnet koji privlači kupca koji slijepo vjeruje da je pojeo nešto zdravo, samo zato što tako piše ne razmišljajući da je prevaren. Onda sva ostala hrana je nezdrava po takvoj logici!? Suština je ustvari u dobroj poljoprivrednoj praksi, ispoštovana sva agrotehnička pravila, kvalitetan sjemenski materijal, samo dozvoljena sredstva za zaštitu pravilno aplicirana, pravilna i kontrolisana obrada i transport na tržište su garant kvalitetnog proizvoda.

Veliki broj akreditovanih certifikacijskih kuća, stalni monitoring, standardi proizvodnje, auditi, dozvole, kontrole, inspekcije su dovoljan razlog da vjerujemo u kvalitetu proizvoda koji kupujemo. Vjerovatno, uz pretpostavku da svi rade svoj posao odgovorno i temeljito jer hrana je ipak u pitanju!?

Kupac želi najbolje

Dajte mi vrećicu izabrat ću ja sam sebi, tako otprilike kupci na tržnici biraju paradajz, papriku, jabuke i slično kada kupuju. Ista je filozofija i sa izvozom. Strani kupac želi najbolje, najkvalitetnije i to ustvari i dobije. "Turska obustavila uvoz mesa iz BiH", "Rusija šalje svoj inspektorat u BiH da sve prečešljaju", "Još uvijek nemamo zeleno svjetlo za izvoz mesa peradi u EU", "Ponovna kontrola EU komiteta za sigurnost hrane u mljekarama BiH". Šta je ustvari to, nego biranje najkvalitetnijeg proizvoda za sebe?

Svaki izvoz je ekonomski opravdan, a takvo nam opravdanje danas najviše treba i težimo što većem izvozu naročito prehrambenih proizvoda. Primjer za upitnik - ako znamo da proizvodnja mesa koje izvozimo konkretno u Tursku, ne može nikako zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, a znamo da izvozimo samo kvalitet, šta onda nama ostaje, šta to mi jedemo onda!? Uz to razmišljanje dobro dođe i podatak Agencije za statistiku BiH da smo u prvom polugodištu izvezli 279 miliona KM hrane, odnosno preko 11% više u odnosu na prošlu godinu.

Ekološki čista zemlja

Ne podcjenjujući niti u jednom momentu proizvodnju domaćeg poljoprivrednika, koja je na zavidnom nivou i u odnosu na neke zemlje EU, niti podatak o povećanom izvozu hrane, pa niti rad nadležnih inspekcijskih organa, želim skrenuti pažnju na domaćeg proizvođača i domaće tržište. Zadovoljavanjem domaćeg tržišta stvara se preduvjet da izvozimo kvalitetno kako se i traži, ali da i kvalitetan proizvod ostane i kod nas.

Ne treba zaboraviti svakako činjenicu da smo EU itekako interesantni, preko 53% ekološki čistog neiskorištenog zemljišta imamo na raspolaganju, čistu vodu i velike kapacitete, velike površine pod pašnjacima, a ekološki čista sredina je preduvjet za dobijanje ne zdrave hrane, već kvalitetnog proizvoda.

Foto: Bigstockphoto/alexraths