Upadljivi cvjetovi jarkih boja čine jagorčevinu atraktivnom u toku zime i ranog proljeća. Kao lijek iz prirode, cijenjena je u narodnoj medicini.
Kao jedan od vjesnika proljeća, jagorčevina svojim cvijetom na livadama simbolizuje pobjedu nad zimom. U narodu se za nju kaže da je "ključ koji otvara vrata proljeća". Njen latinski naziv je Primula acaulis i izveden je od riječi primus, što znači prvi i odnosi se na rano cvjetanje. U narodu je još poznata i kao jaglac, jaglika, primula.
U prirodi jagorčevina raste na livadama, proplancima i šumama, od marta do maja, ali zbog ljudskog nemara - prekomjernog i nepravilnog branja, danas je značajno prorijeđena i može da se nađe veoma malo njenih prirodnih staništa.
Međutim, danas se jagorčevina uzgaja kao hortikulturna biljka, sa više stotina pripitomljenih vrsta, varijeteta i hibrida, koji se razlikuju po boji, obliku i periodima cvjetanja. Uglavnom se radi o trajnicama niskog rasta, od 10 do 30 cm visine, sa izraženim cvjetovima jarkih boja. Po pitanju njege je nezahtjevna, a u zavisnosti od vrste, može se uzgajati gotovo svuda, u dvorištu, na terasi ili u sobi.
Pobjeda nad zimom
Jagorčevina je zimootporna biljka kojoj hladnoća i umjereni mraz ne štete. Razmnožava se sjemenom od februara do juna, ili dijeljenjem bokora, nakon precvjetavanja. Za sadnju su pogodni polusjenoviti položaji ispod listopadnog drveća, gdje će u toku cvjetanja dobijati dovoljno svijetla, a kasnije, kad procvjeta i nastupi period mirovanja, imat će hladovinu i vlagu.
Prihranjuje se tekućim mineralnim đubrivom za cvjetnice od oktobra do početka cvjetanja. Da bi pojava novih cvjetova bila brža, potrebno je redovno uklanjati one procvjetale.
Kao saksijske kulture u zatvorenim prostorima, koje svojim živim bojama unose duh proljeća, jagorčevine su odličan izbor za podprozorske daske i svjetle i prohladne prostorije. Najbolje će napredovati u prostoriji sa jutarnjim suncem, na temperaturi od pet do 18°C. Osjetljive su na nagle promjene temperature. Za sobne prilike gaji se manji broj vrsta, kao što su: Primula obconica, Primula sinensis, Primula malacoides, Primula grandiflora.
U narodnoj medicini jagorčevina zauzima značajno mjesto. U ljekovite svrhe koriste se dvije vrste ove biljke: Primula veris i Primula elatior, čiji su sastav, djelovanje i upotreba isti. Upotrebljavaju se korijen, listovi i cvjetovi, u svježem i sušenom obliku. Korijen se vadi u početnoj fazi cvjetanja ili u jesen, a sadrži triterpenske saponine, fenolne glikozide i hinone. Listovi se beru dok biljka cvjeta i bogati su vitaminom C. Cvijet sadrži saponozide, flavonoide i enzime.
Većina nas je, i to po preporuci ljekara, bar jednom u terapiji koristila čaj ili sirup od jagorčevine. Naime, ona je najpoznatija kao prirodni ekspektorans, odnosno lijek za iskašljavanje, jer razrijeđuje sekret iz pluća i grla i olakšava njegovo izbacivanje iz organizma. Najčešće služi za izradu pomoćnih lekovitih sredstava za lječenje disajnih puteva, posebno kod djece. Pored blagotvornog djelovanja na respiratorne organe, jagorčevina ulazi u sastav različitih biljnih mješavina koje se koriste kod nervne uznemirenosti, nesanice, migrene, slabosti srca, cirkulacije krvi.
U narodnoj medicini jagorčevina zauzima značajno mjesto
Kod upotrebe jagorčevine postoje i izvjesna ograničenja, jer su u rijetkim slučajevima moguće alergijske reakcije ili tegobe probavnih organa. Takođe, trudnicama i dojiljama se ne preporučuju preparati na bazi ove biljke, zbog sadržaja saponina, koji može izazvati neželjene posljedice.
Foto: Tracy Hunter, Tony Sutton, Cristina / Flickr
Tagovi
Autorica
Ne, kopriva nije zabranjena u EU! Evo što je istina o njoj
Ljetni jorgovan se brzo razmnožava i stvara ovisnost kod leptira?
Kada brati, a kako sušiti koprivu i koje su joj ljekovite osobine?
I živica treba vodu - evo pet savjeta za zalijevanje
