Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura dolazi do promjena fizioloških procesa u biljkama. Ovi procesi se usporavaju i na kraju se u potpunosti zaustavljaju. Različite vrste biljaka odlikuju se različitom otpornošću na niske temperature. Kupusnjače mogu prezimiti bez problema, a paprike i paradajz propadaju pri pojavi prvog mraza.

Pri temperaturi od 0ºC dolazi do formiranja kristalića leda u biljnom tkivu koji narušavaju strukturu tkiva i dovode do njegovog propadanja. Obim oštećenja biljaka zavisi od:

• biljne vrste i sorte,
• razvojne faze biljke,
• stanja u kome se biljka nalazi,
• ishranjenosti biljke,
• vrijednosti niske temperature,
• intenziteta dejstva i dugotrajnost djelovanja niskih temperatura,
• kolebanja temperature.

Kako bi zaštitili biljke od uticaja niskih temperatura možemo se poslužiti različitim priručnim materijalima: opalo lišće, snijeg, grane četinara, piljevina, papir i slične materije. Koji je materijal bolji zavisi i od vremenskih prilika tokom zime.

Opalo lišće

Kada se opalo lišće koristi za zaštitu biljaka od niskih temperatura treba koristiti lišće koje je suho. Samo suho lišće može biti dobar izolator. Problem kod opalog lišća je što može biti izvor prouzokovača oboljenja, skrovište za mnoge štetočine, vlažno lišće može da izazove trulenje zaštićene biljke i njeno propadanje. Vlažno lišće se sljepljuje, sabija i stvara nepropusan omotač oko biljke koja ne može da diše zbog toga.

Suho opalo lišće je najbolje sakupiti, skloniti na neko suho mjesto i koristiti prema potrebi. Veoma često se lišće se pakuje u mrežaste vreće i na taj način se koristi kao pokrovni materijal u cilju zaštite biljaka od niskih temperatura.

Slama i sijeno

Slama i sijeno se od davnina koriste za zaštitu biljaka od niskih temperatura. Može se koristiti da se slamom ili sijenom biljke prekriju ili umotaju. Dobar je izolacioni materijal. Najveći nedostatak slame i sijena je što ih miševi koriste za sklonište. Mogu da kondenzuju vlagu.

Za opalo lišće, slamu i sijeno je karakteristično da budu suhi, zdravi i bez sjemena. U rano proljeće je potrebno razgrnuti sloj postavljenog materijala kako bi se tlo zagrijalo.

Grane četinara

Kao izolacioni materijal mogu se koristiti grane tuje, jele, bora. Grane ne ometaju protok vazduha kao što je to slučaj sa lišćem, slamom i sijenom. Nedostatak je što zakiseljuju zemljište i na to treba obratiti pažnju. Ovakva zaštita je slab izolator i to dolazi do izražaja u zimama bez snijega.

Juta - vreće od jute

Vreće izrađene od prirodnih materijala se mogu koristiti kao zaštitni materijal. Padavine,kiša i snijeg je mogu namočiti i dovesti do pojave trulenja i plijesni. Vreće od jute se sporo suše i kada su mokre mogu se zalediti. Takav ledeni ogrtač može dovesti do gušenja i propadanja biljke.

Ukoliko su vreće korištene za pakovanje voća i povrća veoma često mogu biti prenosioci patogena.

Piljevina

Piljevina je odličan izolacioni materijal i može se koristiti kao dobra zaštita biljaka od mraza. Njen nedostatak je što u potpunosti prekriva biljku i ako se navlaži izaziva procese trulenja i propadanja. Kao zaštita se može koristiti samo piljevina od drveta, a ne razni otpad od farbanog drveta, raznih ploča od namještaja i slično. U zavisnosti od vrste drveta od koga potiče piljevina može zakiseliti zemljište (četinari). Kao lišće i slama i ona sprečava proljetno zagrijavanje tla i potrebno je u rano proljeće razgrnuti.

Drvene gajbice

Drvene gajbice same po sebi ne pružaju zaštitu od niskih temperatura, ali se mogu postaviti iznad biljke ili mjesta gdje su posađene lukovice i zatim se na gajbicu polaže lišće, slama, sijeno.

Kao izolacioni materijal mogu sa koristiti i mnogi drugi priručni materijali: papir, zemlja, snijeg, suha bujad, plastične boce. Danas se za zaštitu od mraza izrađuju i prodaju razne folije, agrotekstili, plastična zvona i drugo.

Foto: Pixabay.com