Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obrada tla
  • 10.01.2017. 18:00

Obrada tla - orati ili malčirati?

Tlo se može obrađivati na različite načine. Da li ćemo se odlučiti za prevrtanje zemlje ili malčiranje?

Foto: Pixabay
  • 4.174
  • 498
  • 0

Tradicionalno bavljenje poljoprivredom podrazumjeva oranje i kopanje, ali je danas sve više onih koji svoje bašte ne oru i ne kopaju. U prirodi nema prevrtanja zemlje već se slojevi biljnog materijala slažu jedan na drugi poput lišća u šumi. Na ovaj način zemljište je prekriveno biljnim prekrivačem i organskom materijom koja se raspada i zaštićeno je od degradacije.

Prilikom oranja dolazi do stvaranja plužnog đona. Stalnim oranjem na istoj dubini od 25 do 30cm stvara se nepropusni sloj. Ovaj sloj sprečava odvođenje suvišne vlage u dublje slojeve i prodiranje korijena biljaka u potrazi za vlagom tokom sušnog perioda. Veoma često se dešava da biljke razvijaju korijen samo u plitkom oraničnom sloju.

Stalnim prevrtanjem aktiviramo sjeme korova

U prvom periodu nakon oranja činiće nam se da je tlo rahlije i da je akumuliralo vlagu, ali kako vrijeme odmiče tlo postaje zbijenije, narušene strukture, slabije upija vlagu, javljaju se pokorica i pukotine, smanjuje se sadržaj humusa. Dobar pokazatelj zbijenosti zemljišta je biljka slak ili ladolež Convolvulus arvensis koji naseljava zbijena zemljišta i redovno je prisutan na parcelama koje se oru dugi niz godina.

Stalnim prevrtanjem zemljišta aktiviramo sjeme korova i usitnjavamo njihove podzemne organe (rizome) i na taj način sami pridonosimo stalnoj borbi sa korovom. Na golom zemljištu veoma brzo će se pojaviti korovi, jer priroda teži da prekrije tlo biljnim pokrivačem i organskom materijom.

Zemljište je prepuno mikroorganizama i drugih organizama koji razlažu organske materije i obezbjeđuju hranjive materije za ishranu biljaka. Uloga baštovana je da prekrivaju zemljište, malčiraju, i na taj način ishranjuju mikroorganizme iz zemljišta. U ovakvom načinu baštovanstva fokus je na stvaranju zdravog i kvalitetnog zemljišta, jer samo takvo zemljište daće i zdrave biljke.

Kvalitetno zemljište treba da odlikuju:

  • dobar vodno - vazdušni režim,
  • da sadrži dovoljno hranjivih materija,
  • obezbjedi dobro ukorjenjivanje biljaka
  • da sadrži dovoljno humusa, živi dio zemljišta.

Malčirano zemljište dobro zadržava vlagu i istovremeno oslobađa od viška vlage. Malč se stavlja na površinu zemljišta, gredica, i ne unosi se u zeljište. Stalnim dodavanjem sloja malča i njegovim razlaganjem formira se sloj rahlog zemljišta dobrih karakteristika i bogatog hranjivim materijama. Korištenjem malča izbjegavaju se sve negativne karakteristike golog zemljišta. Golo, ne pokriveno zemljište izloženo je negativnom dejstvu oranja, kiše, sunca, vjetra.

Malčiranje zadržava vlagu

Izoranim brazdama na površinu se izbacuju korisni organizmi koji u izmjenjenim uslovim propadaju. Pri svakoj kiši dolazi do sabijanja zemljišta i narušavanja njegove strukture. Sunce dovodi do isušivanja, stvrdnjavanja zemljišta i pojava pukotina. Vjetar dodatno pojačava degradaciju. Tokom godina dolazi do narušavanja vodno-vazdušnog režima i smanjenja plodnosti.

Sloj malča će pomoći da zemljište dugo zadrži vlagu, čak i u peridu suše, a da ne dođe do zabarivanja. Malčirano zemljište postaje plantaža za uzgoj mnogih zemljišnih organizama koji će nas nagraditi rahlim, mekanim slojem zemljišta. Kao malč može nam poslužiti slama, sijeno, kukuruzovina, biljni ostaci nakon berbe povrća, kompost, životinjsko đubrivo, listinac i mnoge druge prirodne materije. Stanje u kome se malč nalazi ima veliki uticaj na zemljište. Ukoliko kao malč koristimo zelenu masu trebamo znati da ovakav malč privlači puževe i može biti dom mnogim drugim životinjama, povećava vlažnost, može biti prenosioc prouzrokovača oboljenja.

Izbjegavati zeleni malč u baštama gdje puževi predstavljaju problem. Zeleni biljni ostaci mogu se koristiti kao malč kada se biljni ostaci ostavljaju na gredicama tokom jeseni i zime kako bi se razložili do sljedeće vegetacije i baštovanskih radova. Zeleni biljni malč ima osobinu da za svoje raspadanje traži dovoljno vlage i tokom ljeta ovakav malč može da oduzima vodu posađenim biljkama. Najbolje je odabrati polurazložen malč i tokom jeseni sa njim prekriti gredice. Sloj malča treba da je debeo 10 do 15cm kako bi ostvario svoj efekat.

Kompost se može koristiti kao malč. Prednost komposta kao malča je što nakon malčiranja kompostom imamo gredice spremne za sjetvu i sadnju sa dovoljno hranjivih materija. Sloj komposta treba da je najmanje 5cm. Kompost će spriječiti ostvarivanje mnogih biljnih infekcija. Kod nekih biljnih oboljenja spore koje izazivaju infekcije na biljkama se nalaze na površini tla i prilikom padanja kiše spore sa kišnim kapima koje se odbijaju od tla dospjevaju na prizemno lišće. Postavljanjem sloja komposta sprečava se širenje spora sa površine tla.

Pravila za očuvanje zemljišta

Kako bi sačuvali zemljište koje ne oremo i ne kopamo potrebno se pridržavati pravila:

  • formirajte gredice i nikada ih ne gazite, hodajte stazicama između gredica,
  • zemljište prilikom pripreme za sjetvu i sadnju ne kopati dublje od 5cm,
  • korove uklanjati čupanjem ili podsjecanjem,
  • redovno, svake godine, dodavati sloj malča debljine od 5cm i više,
  • prilikom jesenjeg malčiranja može se dodati kompost, glistenjak ili zgorjeli stajnjak kako bi gredice obogatili hranjivim materijama,
  • zemljište treba da je uvijek prekriveno, osim kada se u rano proljeće razgne sloj malča da bi se tlo brže ugrijalo i prilikom sjetve i sadnje,
  • sadite biljke za zelenišno đubrivo.

Foto: Pixabay


Tagovi

Oranje Kopanje Malčiranje Kompostiranje Obrada tla


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.