Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prepreke eko proizvodnji
  • 18.12.2016. 18:00

Novi zakonski propisi u eko poljoprivredi?

Kako bi se poljoprivrednicima koji se bave ekološkom proizvodnjom olakšalo poslovanje i otvorila nova tržišta, nužno je da se u Evropskoj uniji donese novo i kvalitetnije zakonodavstvo!

Foto: NejroN Photo/bigstockphoto.com
  • 687
  • 84
  • 0

Kako bi se poljoprivrednicima koji se bave ekološkom proizvodnjom olakšalo poslovanje i otvorila nova tržišta, nužno je da se u Evropskoj uniji donese novo i kvalitetnije zakonodavstvo. Nažalost, dosadašnji pregovori između EU institucija odnosno Evropske komisije, Vijeća i Evropskog parlamenta već duže vrijeme ne daju rezultate.

Tako je i Christopher Stopes, predsjednik Međunarodne federacije pokreta za ekološku poljoprivredu IFOAM EU (International Federation of Organic Agriculture Movements) koja predstavlja 180 različitih organizacija koje se bave ekološkom proizvodnjom ovih dana slikovito kazao da su razgovori došli u slijepu ulicu. No, na tome niti jedna strana niti u kojem slučaju ne smije stati, jer se poljoprivrednici sve više okreću ekološkoj proizvodnji, kao što i potrošači pokazuju sve veći interes za hranu proizvedenu na takav način.

Sustav skupnog certificiranja

"U pregovorima koji su čas dobro napredovali, a čas zapinjali, usuglašen je, između ostalog, okvir za uvođenje sustava skupnog certificiranja za male poljoprivrednike u Uniji, s ciljem smanjenja troškova inspekcijskih pregleda i certificiranja te s tim povezanog administrativnog opterećenja, zatim jačanje lokalnih mreža, pridonošenje boljem tržišnom plasmanu te osiguranje ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja sa subjektima iz trećih zemalja.

Uvedene su i posebne odredbe radi kvalitetnije sljedivosti i sprečavanja prijevara kako u tom slučaju, proizvođače ne bi smjela za istu skupinu proizvoda u različitim fazama lanca ekološke proizvodnje, kontrolirati različita kontrolna tijela. Uvedene su i posebne odredbe kako bi se uskladile mjere koje treba poduzeti kad se otkriju neodobreni proizvodi ili tvari", ističe hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu i članica parlamentarnoga Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir.

U tom kontekstu, može se dogoditi da poljoprivrednici ne smiju svoje proizvode staviti na tržište kao ekološke zbog nenamjerne prisutnosti neodobrenih proizvoda ili tvari no Komisija u takvim slučajevima može ovlastiti države članice za dodjelu nacionalnih plaćanja kako bi se nadoknadili gubici nastali na spomenuti način. Uz to, države članice mogu koristiti instrumente Zajedničke poljoprivredne politike kako bi se u cijelosti ili djelomično pokrili takvi gubici.

Osigurati bolje povjerenje potrošača

Također, prijedlogom se utvrđuju mjere koje treba poduzimati širom Unije za iste široke kategorije nesukladnosti kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim subjektima, pravilno djelovanje unutarnjeg tržišta i održavanje povjerenja potrošača, pri čemu se ne prejudicira određivanje sankcija koje je u nadležnosti država članica. Trgovinski je režim prilagođen kako bi se poboljšali uvjeti za ravnopravnost subjekata u ekološkoj proizvodnji Evropske unije i u trećim zemljama te bolje osiguralo povjerenje potrošača. Ostaje mogućnost sklapanja sporazuma o ekvivalentnosti s trećim zemljama, ali se postupno ukida sustav jednostranog priznavanja ekvivalentnosti.

Prijedlogom se predviđaju i pojednostavnjenja i pojašnjenja te se popunjava dio postojećih praznina u zakonodavstvu, a tu je i ukidanje 37 od 135 postojećih obveza u zakonodavstvu o ekološkoj proizvodnji.

Inače, inicijalni prijedlog zakonodavstva vezanog uz ekološku poljoprivredu Evropska komisija je izradila prije gotovo tri godine dok je Evropskom parlamentu i Vijeću svoj prijedlog Uredbe o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, predstavila 2014. godine, s ciljem da se počne primjenjivati od 01. jula 2017. Svrha toga prijedloga je poboljšati zakonodavstvo o ekološkoj proizvodnji, a prije svega ukloniti prepreke o održivom razvoju ekološke proizvodnje u Uniji, zatim zajamčiti pošteno tržišno natjecanje za poljoprivrednike i subjekte te omogućiti učinkovitije funkcioniranje unutarnjeg tržišta odnosno održavati postojeće ili još više povećati povjerenje potrošača u ekološke proizvode.

Povećavaju se površine pod eko proizvodnjom

Površine pod ekološkom proizvodnjom u Evropskoj uniji sve se više povećavaju, odnosno svake se godine 500.000 hektara prenamijeni za ekološku poljoprivredu.

No, postojeća pravila proizvodnje ne uzimaju dovoljno u obzir promjene u interesima i očekivanjima proizvođača i potrošača. Također, pravila označavanja su komplicirana, a i utvrđene su slabosti u sustavu kontrole kao i trgovinskom režimu. No, ova vrsta poljoprivredne proizvodnje je u odnosu na prethodnu godinu ipak zabilježila rast od 7% čime se malo koja grana poljoprivrede može pohvaliti. Tijekom pregovora i zastupnici u Evropskom parlamentu često su imali različite stavove. Primjerice, kad su u pitanju proizvođači koji se bave i konvencionalnom i ekološkom poljoprivredom, Francuska se zalaže za mješovite farme dok Austrija i njemačka pokrajina Bavarska to neće.

U posljednja dva kruga pregovora koji su održani 26. novembra i 07. decembra ove godine, trebalo je riješiti još četiri ključne točke. Ma koliko se prva među njima činila najlakšom, a tiče se iznimke za nordijske proizvođače koji voće i povrće proizvode u staklenicima, dogovor nije postignut, kao što nije postignut niti oko druge točke vezane uz primjenu sjemena. Također je izostao i dogovor oko baza podataka ekološki uzgojenog sjemena i životinja, a zajednički jezik nije pronađen niti u vezi najproblematičnije točke, vezane uz različite razine pragova raznih onečišćivača i rezidua odnosno ostataka biocida u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, a na kojem inzistira Evropska komisija.

Unatoč želji svih sudionika pregovora, a što je još važnije i želji građana Evrope za ekološkom proizvodnjom te ponudom i potražnjom ekoloških proizvoda, trenutačna situacija koja koči donošenje novog propisa ne ide nikome u prilog. Stoga će se čekati prioriteti malteškog predsjedanja Unijom, koje će početi prvoga januara 2017. godine i nadati se da će strane u postupku premostiti trenutne nesuglasice te konačno postići dogovor.​

Foto: NejroN Photo/bigstockphoto.com


Tagovi

Tržište Ekološka proizvodnja Eko Evropski parlament Potrošači Certificiranje


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.