Zima će proći bez snježnog pokrivača?

Prema prognozi AccuWeathera, zapadnu i središnju Evropu čekaju brojne snježne oluje i opasnost od poplava, dok istočnu Europu čeka blaga zima, čak i iznadprosječno topla.

Dugi periodi suhog vremena očekuju se na Balkanu. Nakon poplava koje su dijelove Balkana pogodile u augustu, najavljena je sušna zima s dužim toplim i iznadprosječno toplim vremenskim periodima. Olujni sustavi koji će utjecati na ovu regiju će općenito biti slabiji i ne očekuje se ponavljanje velikih poplava.

Snijega će na Dinaridima, balkanskim planinama i Karpatima biti ispod prosjeka. Ne očekuju se dugi periodi hladnoće i ispodprosječnih temperatura. Tek krajem zime mogući su povremeni hladni periodi.

Blaga kišovita zima s olujama i poplavama u dijelu EU

Oluje s obilnom kišom obilježit će i razdoblje prije službenog početka zime u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Belgiji. Moguće su poplave, ali i olujni vjetrovi koji bi mogli izazvati veće materijalne štete. Kako će se povećavati broj oluja tijekom januara i februara, tako će rasti i opasnost od poplava.

Na planinskim područjima Italije očekuje se iznadprosječno visoka razina snijega. Zima će na ovim područjima biti blaga s iznadprosječnim temperaturama, posebno tijekom prosinca i siječnja, a očekuje se ispodprosječna količina snježnih padalina.

Nakon suhog i vrućeg ljeta s brojnim požarima, na području Španjolske i Portugala očekuje se topla i sušna zima. Područja od Slovačke i Ukrajine pa sve do baltičkih zemalja ove će zime pratiti velike hladnoće. Riga, Vilnius, Minsk i Kijev moraju se pripremiti za ledene temperature. Nakon blagog početka zime, druga polovica donijet će prodor hladnih fronti i iznimni niske temperature.

Tijekom drugog dijela zime ovim područjima prijete obilne snježne padaline. Ipak, ne očekuje se stvaranje dugotrajnog snježnog pokrivača.

Kako se boriti protiv ekstremne promjene vremena?

Agrometeorolozi smatraju da bi poljoprivrednicima bilo mudro uložiti novac u agrometeorološke postaje za njihova vlastita mjerenja.

Automatske postaje sa senzorima za mjerenje temperature zraka i tla te Sunčevog zračenja, relativne vlažnosti zraka i vlage u tlu, kao i količinu oborine te brzine i smjera vjetra dali bi dragocjene podatke poljoprivrednicima koliko treba neko polje navodnjavati, koliko brzo će se nešto osušiti, bi li zbog visoke vlage pri toplom vremenu moglo doći do biljnih bolesti i tako imati priliku zaštititi svoje nasade.

Cijene takvih agrometeoroloških postaja su od nekoliko hiljada eura do tridesetak hiljada eura, no velikim poljoprivrednim dobrima, pogotovo onima koji su već puno sredstva uložili u akumulaciju vode i navodnjavanje sigurno bi se takva mjerenja isplatila na njihovim poljima.

Foto: bigstockphoto.com, AS Photo Project